Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA: Republika Srbija je u obavezi da se povinuje pravosnažnoj presudi Suda u svakom predmetu u kome je stranka. Postupak izvršenja presuda i odluka Suda podrazumeva, kako isplatu iznosa koji su dosuđeni na ime naknade nematerijalne i materijalne štete zbog utvrđenih povreda Evropske konvencije, tako i sprovođenje mera koje su presudom naložene, a koje će ubuduće sprečiti povrede Konvencije. Izvršenje presude Suda, podrazumeva i obavezu Srbije da, dostavljanjem akcionih izveštaja i akcionih planova, najkasnije u roku od šest meseci od pravosnažnosti presude, obavesti Komitet ministara o merama koje je preduzela, a u cilju izvršenja presude. U slučaju da Srbija ne ispuni na vreme obaveze iz presuda i odluka plaća kamatu koja je jednaka najnižoj kamatnoj stopi Evropske centralne banke


Više od nedavno objavljene informacije da je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu uvažio predstavku Dobrosava Gavrića, pravosnažno osuđenog na 35 godina zatvora zbog ubistva Željka Ražnatovića Arkana i naložio da mu se, kada dođe u Srbiju, ponovi suđenje, začudio je podatak nadležnih da ova odluka nije obavezujuća za Srbiju, pa čak i da takva presuda uopšte nije doneta.

Iako su obe strane u postupku iznele svoje "pravno tumačenje", pitanje koje je ostalo bez odgovora je da li postoje odluke Evropskog suda o koje naša zemlja može da se ogluši i da za to ne snosi nikakve posledice. Državno pravobranilaštvo, rešilo je sve dileme: Republika Srbija je u obavezi da se povinuje pravosnažnoj presudi Evropskog suda za ljudska prava u svakom predmetu u kome je stranka.

Ovo se, pre svega odnosi na presude Evropskog suda u kojima je utvrđeno postojanje povrede prava ili sloboda garantovanih Evropskom konvencijom. Sa tim u vezi, ukazujemo da pomenuta konvencija ne poznaje "neobavezujuće presude" – navodi Pravobranilaštvo.

Svi koji se zanimaju za odluke Evropskog suda, mogu poprilično lako da se upoznaju sa njima. Jer, osim što se presude Evropskog suda dostavljaju strankama u postupku, one se javno objavljuju na sajtu suda, a po prevodu na srpski jezik i u "Sl. glasniku RS", a njihovo izvršenje nadgleda Komitet ministara kojem se presuda, takođe, dostavlja.

Osim propisanih formalnih elemenata, u presudama ovog suda određuje se i rok u kome Srbija ima obavezu da plati naknadu u slučaju da je ona određena.

Postupak izvršenja presuda i odluka Evropskog suda podrazumeva, kako isplatu iznosa koji su dosuđeni na ime naknade nematerijalne i materijalne štete zbog utvrđenih povreda Evropske konvencije, tako i sprovođenje mera koje su presudom naložene, a koje će ubuduće sprečiti povrede Evropske konvencije. Izvršenje presude ovog suda, podrazumeva i obavezu Srbije da, dostavljanjem akcionih izveštaja i akcionih planova, najkasnije u roku od šest meseci od pravosnažnosti presude, obavesti Komitet ministara o merama koje je preduzela, a u cilju izvršenja presude – navode u Pravobranilaštvu.

Prema podacima ovog državnog organa, Evropski sud je u odnosu na Srbiju do sada doneo ukupno 153 presude. Samo u prošloj godini, doneta je 21 presuda protiv naše zemlje: u 19 je utvrdio povredu prava garantovanih Evropskom konvencijom, dok je u dve presude utvrdio da ih nema. Osim presuda, sud u Strazburu je doneo i 36 odluka. U deset je, prema podacima dostavljenim iz Pravobranilaštva, utvrdio povredu prava garantovanih Konvencijom i dosudio naknadu štete, dok je u 26 predmeta doneo odluku da se predstavke proglase nedopuštenim.

U Državnom pravobranilaštvu navode i da su tokom 2016. godine izvršene isplate svih presuda i odluka iz 2014. i 2015. godine, koje nisu bile isplaćene.

Presude i odluke, u delu koji se odnosi na isplate materijalne i nematerijalne štetu u toku 2016. godine, izvršene su na vreme i u roku – objašnjavaju nadležni.

U slučaju da Srbija ne ispuni na vreme obaveze iz presuda i odluka (u proseku taj rok iznosi tri meseca) plaća kamatu koja je jednaka najnižoj kamatnoj stopi Evropske centralne banke.

Da obaveze isplate materijalne i nematerijalne štete, naša zemlja ispunjava na vreme potvrđuju i u Komitetu pravnika za ljudska prava (Yucom) ali navode da određeni problemi ipak postoje.

Presude Evropskog suda za ljudska prava protiv Srbije moramo posmatrati kroz dve prizme. Jedna je novčano davanje, odnosno naknada štete građanima čija su ljudska prava ugrožena, a drugo je izmena propisa – primene koja je i dovela do kršenja prava. Isplata naknade za državu u ovom trenutku ne predstavlja veći problem, tako da taj deo presuda Evropskog suda ona ispunjava, po našim informacijama u potpunosti. Drugu stranu presuda protiv naše države predstavljaju sistemska pitanja i ona se ne rešavaju. Tako se izbegava i odlaže usvajanje zakona koje je naloženo presudama suda u Strazburu. Pre svega mislim na Zakon o nestalim bebama, na koji čekamo od 2013. godine, što je priznaćete, predugo. Tu je i nepostupanje po presudama kojima se nalaže uređivanje pitanja poreza i doprinosa zaposlenima u društvenim preduzećima, potom penzije koje su naši građani ostvarili na Kosovu i Metohiji u ranijem periodu i slično, što svakako predstavlja dalje kršenje prava naših građana i na šta nas redovno podseća i Komitet ministara Saveta Evrope – kaže Milan Antonijević, direktor Yucom-a.

Presuda Evropskog suda sadrži formalne elemente, i to sastav odbora ili veća koje je donelo presudu, datum donošenja presude, imena stranaka i zastupnika, opis sprovedenog postupka, opis činjenica slučaja, opis podnesaka stranaka i njihovih argumenata, razloge koji se tiču navodno povređenog prava, obrazloženje pravnih pitanja i ocenu suda o postojanju povrede prave, izreku i odluku o troškovima. Ukoliko je neki sudija, izdvojio svoje mišljenje i ono predstavlja sastavni deo presude.

Takođe, ukoliko je presudom utvrđena povreda prava ili sloboda garantovanih Evropskom konvencijom i sud odluči i o pravičnoj naknadi, onda takva presuda može da sadrži i odluku o naknadi nematerijalne ili materijalne štete.

Izvor: Vebsajt Politika, Miroslava Derikonjić, 05.03.2017.
Naslov: Redakcija