Zastava Bosne i Hercegovine

UPUTSTVO ZA PODNOŠENJE ZAHTEVA ZA VRAĆANJE IMOVINE NA OSNOVU ZAKONA O OTKLANJANJU POSLEDICA ODUZIMANJA IMOVINE ŽRTVAMA HOLOKAUSTA KOJE NEMAJU ŽIVIH ZAKONSKIH NASLEDNIKA: PROPISANO JE DA SE ZAHTEV MOżE PODNETI U ROKU OD 3 GODINE OD DANA STUPANJA NA SNAGU OVOG ZAKONA, šTO ZNAčI DA JE POSLEDNJI DAN ROKA ZA BLAGOVREMENO PODNOšENJE ZAHTEVA 27. FEBRUAR 2019. GODINE


27. februara 2016. godine na snagu je stupio Zakon o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama holokausta koje nemaju živih zakonskih naslednika ("Sl. glasnik RS", br. 13/2016 - dalje: Zakon).

Odredbom člana 13. propisano je da zahtev u smislu ovog Zakona podnosi jevrejska opština, dok je odredbom člana 2. stav 1. tačka 6. propisano da se pod pojmom "zahtev za vraćanje oduzete imovine" podrazumeva zahtev koji na osnovu ovog Zakona podnosi jevrejska opština na čijem se području nalazi oduzeta nepokretnost.

Odredbom člana 14. propisano je da se zahtev može podneti u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona, što znači da je poslednji dan roka za blagovremeno podnošenje zahteva 27. februar 2019. godine.

Za podnošenje zahteva nije propisan poseban obrazac, kao što je to primerice bilo za podnošenje zahteva u skladu sa odredbama Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 108/2013, 142/2014 i 88/2015 - odluka US), ali su odredbom člana 15. Zakona propisani podaci koje zahtev treba da sadrži, kao i dokazi koje uz zahtev treba priložiti. U skladu sa odredbom člana 57. st. 1. i 2. Zakona o opštem upravnom postupku ("Sl. list SRJ", br. 33/97 i 31/2001 i "Sl. glasnik RS", br. 30/2010) zahtev mora biti potpisan i u istom trebaju biti navedeni osnovni podaci o podnosiocu, te ko je njegov zastupnik. Stoga je, da bi olakšala posao podnosiocima zahteva, Agencija za restituciju uradila obrazac zahteva za vraćanje oduzete imovine, koji podnosioci zahteva mogu koristiti. Ali isti nije obavezan za stranke.

U obrascu zahteva je navedena Agencija za restituciju kao organ kome se zahtev podnosi. Zahtev sadrži i osnovne podatke o podnosiocu:

  • naziv,
  • sedište (sa punom adresom, koja uključuje i ulicu i broj),
  • matični broj,
  • lice koje zastupa jevrejsku opštinu kao podnosioca i
  • kontakt telefon i adresa elektronske pošte (kontakt telefon i adresa elektronske pošte nisu obavezni elementi zahteva, ali je preporučljivo da budu navedeni).

Ako je bivši vlasnik (lice kome je oduzeta imovina) bio fizičko lice, u zahtevu bi trebali biti navedeni podaci o njegovom imenu, imenu jednog roditelja, prezimenu i adresi, a ako je bivši vlasnik pravno lice (npr. zadužbina čiji je beneficijar bila jevrejska opština) trebali bi biti navedeni podaci o nazivu i sedištu tog pravnog lica. Važno je napomenuti da na jednom zahtevu ne bi trebala biti obuhvaćena imovina oduzeta od dva ili više bivših vlasnika (videti odredbu člana 14. stav 3. Zakona).

Kad je u pitanju imovina čije se vraćanje traži zahtevom, neophodno je navesti vrstu i naziv oduzete imovine (npr. poljoprivredno zemljište), potom veličinu, odnosno površinu oduzete imovine (npr. 5 katastarskih jutara i 1430 kvadratnih hvati), potom mesto gde se imovina nalazi (npr. Subotica), jer postoje katastarske opštine koje imaju iste nazive, ali se nalaze u različitim političkim opštinama, odnosno jedinicama lokalne samouprave (tako primerice KO Stari Grad postoji i u Subotici, ali i u Beogradu), potom broj parcele i naziv katastarske opštine po starom premeru (u vreme oduzimanja), s tim što treba obratiti pažnju da li su oduzete parcele bile katastarske ili zemljišnoknjižne (u onim područjima gde ovi brojevi nisu istovetni-uglavnom u Sremu, donekle i Banatu), jer je to neophodno naveseti mesno nadležnoj službi za katastar nepokretnosti prilikom podnošenja zahteva za identifikaciju parcela. Zahtev treba da sadrži i broj ili brojeve kat. parcela novog (današnjeg) premera (kat. parcela na kojima se danas nalazi oduzeta imovina), osim u slučaju kad je oduzeta imovina bila obuhvaćena komasacijom nakon oduzimanja. Na kraju, neophodno je navesti i podatke o izgledu oduzete imovine (npr. u vreme oduzimanja bilo obradivo zemljište).

Kad su u pitanju pokretne stvari, trebalo bi dati što precizniji opis te stvari radi njene identifikacije (npr. slika Uroša Predića "Hercegovački begunci"), te mesto gde se ta stvar danas nalazi (npr. u zgradi Opštine Bečej, Trg oslobođenja 2, Bečej).

Ako se traži više nepokretnosti i/ili pokretnih stvari, poželjno bi bilo, ako se popunjava ponuđeni obrazac zahteva, označiti slovima imovinu kod popunjavanja istog. Npr. vrsta i naziv oduzete imovine: pod a) stambena zgrada, pod b) poljoprivredno zemljište; površina stambene zgrade pod a), površina poljoprivrednog zemljišta pod b); mesto gde se nalazi stambena zgrada pod a), a mesto gde se nalazi poljoprivredno zemljište pod b); broj parcele i naziv kat. opštine po starom premeru na kojoj se nalazila zgrada u vreme oduzimanja pod a) i isto to za poljoprivredno zemljište pod b); broj kat. parcele i naziv kat. opštine gde se zgrada danas nalazi pod a) i isto to pod b) za poljoprivredno zemljište itd.

U zahtevu je neophodno navesti i odluku o oduzimanju predmetne imovine, te podatke o pravu svojine bivšeg vlasnika na toj imovini (npr. zemljišnoknjižni uložak br. 132, KO Subotica). Zahtev treba da sadrži i činjenice koje ukazuju da je bivši vlasnik-fizičko lice bio pripadnik Jevrejske zajednice, odnosno da je bivši vlasnik- pravno lice bio u funkciji Jevrejske zajednice (npr. osnivačkim aktom Zadužbine DK je bilo previđeno da je cilj zadužbine...).

U zahtevu bi bilo poželjno navesti i dokaze koji se prilažu uz zahtev. Dokazi koje je neophodno priložiti uz zahtev propisani su odredbom člana 15. stav 2. Zakona. To su:

- odluka o oduzimanju imovine;

- uverenje mesno nadležne službe za katastar nepokretnosti o identifikaciji starih parcela na kojima su se nalazile oduzete nepokretnosti, osim za one nepokretnosti koje su nakon oduzimanja bile obuhvaćene komasacijom;

- izvod iz lista nepokretnosti za identifikovane katastarske parcele (za nepokretnosti);

- izvod iz registra za pokretne stvari (centralne registre kulturnih dobara vode: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Narodni muzej u Beogradu, Arhiv Srbije, Narodna biblioteka Srbije i Jugoslovenska kinoteka, MUP vodi registar za oružje, automobile itd.)

- izvodi iz zemljišnih knjiga ili overeni prepisi starih zemljišnoknjižnih uložaka u koje je imovina bila upisana pre oduzimanja.

Uz zahtev se mogu priložiti i drugi dokazi.

Zahtev može sadržavati i predloge (npr. predlog da se izvrši saslušanje svedoka).

Na kraju, zahtev treba biti potpisan od strane zastupnika ili punomoćnika podnosioca zahteva. Ukoliko zahtev ne sadrži sve podatke, podnosiocu zahteva će biti naloženo da zahtev uredi u roku od 120 dana od dana prijema obaveštenja o tome. Ako podnosilac zahteva ne uredi isti u roku od 120 dana od dana prijema obaveštenja zahtev se odbacuje (član 16. stav 2. Zakona). Dakle, rok za uređivanje zahteva je zakonski, a ne službeni rok (rok koji određuje sl. lice). Zakonski rokovi se ne mogu menjati ili produžavati od strane organa koji vodi postupak, osim kad je to izričito propisano Zakonom, što ovde nije slučaj.

Obrazac zahteva možete preuzeti ovde.

Izvor: Vebsajt Agencije za restituciju, 05.05.2016.