Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI: Nacrtom zakona predviđeno je da državni lekari imaju mogućnost da dodatno rade u najviše tri privatne ambulante, do trećine punog radnog vremena. Deo javnosti se tome protivi zbog moguće zloupotrebe, ali i smanjenja kvaliteta usluga u državnim ustanovama usled prevelike angažovanosti lekara u privatnom sektoru


Nacrtom zakona o zdravstvenoj zaštiti državni lekari imaju mogućnost da dodatno rade u najviše tri privatne ambulante, do trećine punog radnog vremena. Deo javnosti se tome protivi - zbog moguće zloupotrebe, ali i smanjenja kvaliteta usluga u državnim ustanovama usled prevelike angažovanosti lekara u privatnom sektoru.

Dopunski rad uveden je još 2005. godine, a lekarima je do sada bilo dozvoljeno da rade dodatno u jednoj privatnoj ambulanti, i to tako što su potpisivali ugovore sa onima koji ih angažuju.

Pošto naš zdravstveni sistem ne uspeva da pokrije potrebe osiguranika, liste čekanja, kvarovi na aparatima i slične prepreke na koje nailaze građani, primorali su ih da sve češće idu u privatne ordinacije. Često i po preporuci lekara.

Najoštriji kritičar takvih situacija je Draško Karađinović, koordinator "Doktora protiv korupcije", koji smatra da je ozakonjenjem dopunskog rada omogućena sistemska korupcija.

"Dopunski rad je tipičan oblik konflikta interesa i doveo je do urušavanja sistema. Imamo ogromnu potrošnju, dva puta veću od zemalja u regionu, a jedan od uzroka je to što građani zdravstvene usluge plaćaju duplo – najpre kroz zdravstveni doprinos, a onda odu privatno, gde daju novac tom istom lekaru koji je dobio platu od republičkog Fonda", podvukao je Karađinović.

Doktorka Dunja Civrić iz Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Vojvodine priznaje da nedostaci sistema otvaraju prostor za mnoge manipulacije. Kako kaže, to što su lekari zakonski ograničeni na 13 i po sati dopunskog rada nedeljno ne znači da će toliko zaista i raditi, jer nema mogućnosti da se njihov rad efikasno kontroliše. Osim toga, ni kvalitet rada ne može biti isti.

"Lekar koji radi na više mesta dolazi u dom zdravlja ili bolnicu iscrpljen i ne može taj posao obavljati jednako dobro ni u jednoj ustanovi. Ministarstvo zdravlja time je zapravo priznalo nemoć sistema da državnom lekaru omogući dostojanstven rad i egzistenciju, a na drugoj strani povećalo izdvajanja građana za privatne usluge, koje ide i do 30 odsto", objašnjava doktorka Civrić.

Sve to je za korisnike zdravstvenih usluga veoma loše jer se zasniva na moralu i entuzijazmu pojedinaca, zaključuje doktorka.

Izvor: Vebsajt RTV, Milijana Kočić, 03.02.2017.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija