Za javna komunalna preduzeća Zakon o komunalnim delatnostima ("Sl. glasnik RS", br. 88/2011 - dalje: Zakon) je, izgleda, samo "mrtvo slovo na papiru". Već četiri godine propisi obavezuju lokalne komunalce i njihove osnivače, gradove i opštine, da jednako naplaćuju usluge građanima i privredi.
Pripremljen je Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o komunalnim delatnostima koji će kako očekuju u Ministarstvu građevine, saobraćaja i infrastrukture naterati gradove i opštine da se drže propisa.
- Planira se proširenje nadležnosti republičkih inspektora, kao i način utvrđivanja ovih nepravilnosti i način otklanjanja, ukoliko budu uočene - kažu u Ministarstvu.
Dok država ne razradi mehanizme, pravna lica plaćaju od četiri do čak sedam puta skuplje iznošenje smeća. Voda im je skuplja od 150 do 200 odsto, kanalizacija i do 400 odsto, a parking prostor od 50 do 170 odsto.
- Mi smo radili proletos istraživanje i uspeli smo da otkrijemo svega četiri lokalne samouprave koje su izjednačile cene usluga - objašnjava Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku. - Analizirali smo 95 opština i gradova u kojima je najviše registrovanih preduzeća. Nismo se znači bavili sa njih još 55, tako da je moguće da su nam neke promakle. Analizirali smo sve njihove odluke o cenama komunalanih usluga godinama unazad. Istina je da ubedljiva većina ne poštuje Zakon.
Lazar Krnjeta iz Poslovnog udruženja komunalnih delatnosti KOMDEL, kaže da privreda u većini opština plaća komunalne usluge bar duplo skuplje, a u nekima je taj odnos jedan prema pet. Navodi da ovakvu praksu treba napuštati, jer predstavlja neosnovano dodatno opterećenje privrede.
- Razlika u ceni bi imala smisla jedino ukoliko određena firma i koristi neke specifične usluge, zbog svoje delatnosti. Inače je to besmisleno. To nije teško sprovesti i ne može preko noći - smatra Krnjeta.
Krnjeta napominje da je i trenutno važećim Zakonom predviđeno da se cene izjednače, ali da nije postojala sankcija za one koji to ne urade. Zato se gradovi i opštine nisu ni trudili da isprave tu nepravdu.
- Razlika je što je sada u prelaznim odredbama Nacrta zakona tačno propisano vreme kada će lokalne samouprave morati da dostave resornom ministarstvu podatke kakvo je stanje stvari na terenu- objašnjava Krnjeta.
- Posle toga će imati rok od godinu ili dve da naprave plan i da konačno ujednače cene.
U gradovima i opštinama gde trenutno voda, grejanje ili iznošenje smeća vlasnike firmi koštaju duplo skuplje, nego građane, posle ujednačavanja, iznosi na računima bi bili prepolovljeni - kaže Krnjeta. - Dakle, privredi bi bilo duplo jeftinije, a građanima skuplje za oko 22 odsto. Jer, taj novac mora nekako da se nadoknadi. Zato je to osetljiva materija i nije lako te tarife izjednačiti. Ova pojava je nasleđena iz devedesetih godina, kada se usluge nisu mogle naplatiti od stanovništva, pa se to prelivalo na račun preduzeća.
Izvor: Vebsajt Novosti, Z. R. - S. B., 04.01.2016.