Zastava Bosne i Hercegovine

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UREĐENJU SUDOVA - TEKST PROPISA


PREDLOGZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UREĐENJU SUDOVA

Član 1.

U Zakonu o uređenju sudova("Sl. glasnik RS", br. 116/2008, 104/2009, 101/2010, 31/2011 - dr. zakon, 78/2011 - dr. zakon, 101/2011, 101/2013 i 40/2015 - dr. zakon), u članu 23. stav 1. tačka 2. posle reči: "(član 234. stav 3. Krivičnog zakonika);" dodaju se reči: "i krivična dela za koja je posebnim zakonom utvrđena nadležnost višeg suda;".

U stavu 2. tačka 3. posle reči: "vrednosti" dodaju se reči: "u izvršnim postupcima i postupcima obezbeđenja;".

Član 2.

U članu 25. stav 2. posle reči: "na osnovu" dodaju se reči: "izvršnih i".

Član 3.

U članu 63. stav 2. reči: "koje utvrđuje Visoki savet sudstva" zamenjuju se rečima: "i merila".

Posle stava 4. dodaje se stav 5. koji glasi:

"Kriterijumi, merila i postupak za ocenjivanje rada sudijskih pomoćnika uređuju se aktom Visokog saveta sudstva.".

Član 4.

U članu 65. posle stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

"Broj sudijskih pripravnika određuje se posebno za svaki sud, aktom ministra nadležnog za pravosuđe.".

Dosadašnji st. 3. i 4. postaju st. 4. i 5.

Član 5.

Visoki savet sudstva donosi akt kojim se uređuju kriterijumi, merila i postupak za ocenjivanje rada sudijskih pomoćnika u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Ministar nadležan za pravosuđe donosi akt kojim se određuje broj sudijskih pripravnika u svakom sudu u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 6.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sl. glasniku RS" osim odredbe člana 1. stav 2. ovog zakona koja stupa na snagu 1. jula 2016. godine.

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA I OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENJA

Osnovni razlog za izmene i dopune Zakona o uređenju sudova je zbog predlaganja novog Zakona o izvršenju i obezbeđenju. Prema tom predlogu zakona, odluke u izvršnom postupku i postupku obezbeđenja donose osnovni sudovi i privredni sudovi, kao što je to i po važećem zakonu. Prema važećem Zakonu o izvršenju i obezbeđenju jedini pravni lek protiv prvostepenog rešenja osnovnog i privrednog suda jeste prigovor, koji se izjavljuje sudu koji je doneo prvostepeno rešenje, usled čega se ceo postupak okončava na nivou osnovnih i privrednih sudova. Bitna novina koju predviđa novi Zakon o izvršenju i obezbeđenju jeste, istina restriktivano, vraćanje žalbe u izvršnom postupku i postupku obezbeđenja. Žalba je u izvršnom postupku dozvoljena u četiri slučaja, a u postupku obezbeđenja u dva slučaja. Budući da je, žalba devolutivan pravni lek, o njoj odlučuju viši sudovi, odnosno Privredni apelacioni sud, zavisno od toga ko je doneo rešenje koje se žalbom pobija. Izričito određenje da o žalbi protiv prvostepenog rešenja osnovnog suda rešava viši sud jeste predmet člana 1. Predloga zakona. Budući da Zakon o uređenju sudova propisuje da "Privredni apelacioni sud odlučuje o žalbama na odluke privrednih sudova i drugih organa, u skladu sa zakonom" (član 26. stav 1), što znači i o žalbama protiv rešenja koja u izvršnom postupku i postupku obezbeđenja donesu privredni sudovi, nije bilo potrebno da se u nadležnosti Privrednog apelacionog suda bilo šta menja.

Prema važećem Zakonu u uređenju sudova privredni sudovi u prvom stepenu izvršavaju rešenja o izvršenju na osnovu verodostojnih isprava u kojima kao izvršni poverilac i izvršni dužnik figuriraju subjekti određeni tačkom 1. stavom 1. člana 25. Zakona o uređenju sudova (tzv. subjektivni kriterijum nadležnosti) i "određuju i sprovode izvršenje i obezbeđenje odluka privrednih sudova" (član 25. stav 2). Odluke privrednih sudova su izvršne isprave, ali je zakon zanemario da postoje i izvršne isprave koje svojoj prirodi nisu odluke sudova, pa ni privrednih (izvod iz Registra zaloge ili izvod iz Registra finansijskog lizinga) i da bi privredni sudovi trebalo da sprovode izvršenje i izvršnih isprava koje nisu sudske odluke, razume se, pod uslovom da je ispunjen subjektivni kriterijum. Stoga, predviđeno je da privredni sudovi određuju izvršenje i sprovode izvršenje i na osnovu izvršnih isprava u kojima su izvršni poverilac i dužnik lica iz tačke 1. stava 1. člana 25. Zakona o uređenju sudova. To je sadržina člana 2. Predloga zakona.

Zakon o uređenju sudova je solidno uredio ocenjivanje sudijskih pomoćnika (nadležnost za ocenjivanje, same ocene, uticaj najviše ocene na napredovanje itd). Propust je što nije ostavio prostor da se postupak ocenjivanja bliže uredi aktom podzakonske snage. Ovim zakonom na to se ovlašćuje Visoki savet sudstva (član 3), koji donosi akt kojim uređuje kriterijume, merila i postupak za ocenjivanje rada sudijskih pomoćnika. Visoki savet sudstva dužan je da donose akt u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona (član 5. stav 1).

Ministar nadležan za pravosuđe, pored uređivanja postupka u kome se primaju sudijski pripravnici (član 65. stav 4. Zakona o uređenju sudova), ovlašćuje se i da donese akt kojim za svaki sud određuje broj sudijskih pripravnika koji se u njega prima (član 4), u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona (član 5. stav 2).

Članom 6. Predloga zakona predviđeno je da ovaj zakon stupi na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a odredba koja se tiče promene stvarne nadležnosti viših sudova u izvršnom postupku i postupku obezbeđenja (član 1. stav 2) stupa na snagu kada i novi Zakon o izvršenju i obezbeđenju, tj. 1. jula 2016. godine. 

Izvor: Press služba Skupštine Srbije, 04.11.2015.