Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

REFORMA PRAVOSUĐA: ZAOKRUŽENO FORMIRANJE DISCIPLINSKIH ORGANA U SUDOVIMA


Izazovi sa kojima se pravosuđe suočava tokom reforme su, pre svega, poboljšanje kvaliteta i efikasnosti pravde, te jačanje nezavisnosti i odgovornosti, kao i podizanje poverenja u pravosudni sistem, ocenjuje za Danas sudija Miroljub Tomić, predsednik Komisije za sprovođenje Nacionalne strategije za reformu pravosuđa i član Visokog saveta sudstva.

  • Kazali ste da su ostvareni svi dosad zacrtani ciljevi Komisije za sprovođenje Nacionalne strategije reforme pravosuđa. Šta je konkretno urađeno za godinu dana rada?

- U realizaciji ključnih načela za reformu pravosudnog sistema - nezavisnost, nepristrasnost i kvalitet pravde, stručnost, odgovornost i efikasnost - uključene su sve relevantne institucije, čiji predstavnici i jesu članovi Komisije za sprovođenje nacionalne strategije reforme pravosuđa i mislim da su u prethodnih godinu dana, u najvećoj meri, realizovani zacrtani ciljevi. Pre svega, realizovane su odredbe iz takozvanog seta pravosudnih zakona, koji su usvojeni krajem 2013, otklonjeno je dugogodišnje takozvano v.d. stanje predsednika, tako što su, na predlog Visokog saveta sudstva, izabrani predsednici u gotovo svim sudovima, a redovno se vrši izbor sudija na upražnjenim mestima. Istovremeno, doneti su pravilnici o vrednovanju rada sudija, predsednika sudova, tužilaca i njihovih zamenika, pojačana je odgovornost u radu nosilaca pravosudnih i tužilačkih funkcija, zaokružen je proces formiranja disciplinskih organa i u toku je niz postupaka po podnetim disciplinskim prijavama, prvenstveno zbog kašnjenja u izradi sudskih odluka i sličnih prekršaja. Takođe, podignut je nivo transparentnosti rada svih nosilaca reforme pravosuđa, između ostalog i propisivanjem obaveze da se sve odluke, obrazloženja i stavovi ističu na sajtu nadležnih institucija. Na kraju, Vrhovni kasacioni sud je doneo jedinstveni program za rešavanje starih predmeta.

  • Prethodni period u radu Komisije je obeležilo i formiranje više radnih grupa...

- Formirano je više radnih grupa, kao što su radne grupe za izradu analize izmene ustavnog okvira za analizu položaja sudija porotnika, za analizu položaja sudijskih i javno-tužilačkih pomoćnika, za izradu procene i analize stanja radi rešavanja imovinsko-pravnih i infrastrukturnih pitanja vezanih za sudove i javna tužilaštva.

  • Kakvi su planovi za naredni period kada je reč o sprovođenju Strategije reforme pravosuđa za period od 2013. do 2018? Šta su prioriteti?

- Pre svega, poštovanje ciljeva zacrtanih Akcionim planom koji je usvojila Vlada, a koji predviđa konkretne mere, aktivnosti i rokove nadležnih tela odgovornih za sprovođenje tih aktivnosti. Forma Akcionog plana omogućava i proces realizacije strategije, jer sadrži indikatore strateških ciljeva, a procene i analize Komisija vrši tromesečno i o tome obaveštava Vladu, a jednom godišnje i Narodnu skupštinu.

  • Stručnjaci ocenjuju da je preduslov za reformu pravosuđa bilo razrešenje članova VSS-a koji su učestvovali u prethodnoj, propaloj reformi iz 2009. godine. Međutim, do toga nije došlo. Zašto?

- Kao sudija i predsednik Komisije za sprovođenje nacionalne reforme pravosuđa zalažem se za transparentnost i odgovornost svih aktera reforme pravosuđa, a to se, svakako, odnosi i na članove Visokog saveta sudstva, kao najvišeg pravosudnog tela. Mislim da će odgovor na ovo pitanje najbolje dati predložene izmene i dopune Zakona o VSS, koje unapređuju odgovornost članova tog tela i, između ostalog, daju mogućnost da određeni broj sudija pokrene inicijativu za razrešenje izbornog člana VSS-a, ali samo ukoliko tu funkciju ne vrši u skladu sa Ustavom i zakonom. Dobro je da je takva mogućnost data upravo sudijama, koji su najpozvaniji da ocene rad njihovih predstavnika u najvišem pravosudnom telu.

  • Da li je, u poređenju sa ranijim godinama, povećana nezavisnost pravosuđa?

- Važno je podići svest sudija, ali i svih drugih, o suštinskoj nezavisnosti pravosuđa, ali je, svakako, bitno i da se stvori ambijent u kom će pravosuđe moći da radi oslobođeno bilo kakvog pritiska, kao što je izuzetno važno i da sudije budu stručne, efikasne i odgovorne u obavljanju ove izuzetno teške, odgovorne i značajne funkcije, jer na kraju se sve svede na sudiju pojedinca. Često imam običaj da kažem da je pravosuđe nezavisno onoliko koliko je nezavisan sudija pojedinac.

  • Zašto pravosuđe još uvek nema veliko poverenje i ugled kod građana? Kako popraviti situaciju?

- Mišljenja sam da je u prethodnom periodu došlo do pomaka na tom planu, ali da će pravosuđe u potpunosti povratiti ugled i da će građani steći potpuno poverenje kada se najveći broj predmeta bude rešavao u razumnom roku, kada ne bude kašnjenja u izradi presude. Dakle, onda kada se poveća efikasnost u radu pravosuđa i podigne nivo stručnosti nosilaca pravosudnih funkcija, odnosno kada građanin bude mogao da dođe do pravde u jednom efikasnom i stručnom postupku.

KAKVA JE BUDUCNOST PRAVOSUDNE AKADEMIJE

- Stručna obuka i usavršavanje sudija i javnih tužilaca je nužno kako bi se uspostavio nezavisan pravosudni sistem, zbog čega je potrebno nastaviti sa usavršavanjem nosilaca pravosudnih funkcija. Tako će se obezbediti da se oni pridržavaju najvišeg standarda kompetentnosti, ponašanja, integriteta, profesionalizma i odgovornosti. Takođe, potrebno je nastaviti sprovođenje stručnog usavršavanja sudijskih i tužilačkih pomoćnika i pripravnika. A sve to je u nadležnosti Pravosudne akademije. Prepoznajući ove potrebe, ali i probleme koji postoje u njenom radu, Komisija je formirala i radnu grupu za izradu smernica za reformisanje i razvoj Pravosudne akademije, a što je jedan od zadataka i strategije reforme pravosuđa.

 

Izvor: http://www.danas.rs, Boban Karovic