Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

JAVNA RASPRAVA O NACRTU ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VRAćANJU ODUZETE IMOVINE I OBEšTEćENJU: PREGLED ODREDABA KOJE SE MENJAJU I DOPUNJUJU


Zaključkom Odbora Vlade za pravni sistem i državne organe od 3. juna 2015. godine, određeno je sprovođenje javne rasprave o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju. Zaključkom je utvrđen i Program javne rasprave.

Sva dokumenta možete pogledati na sajtu Ministarstva pravde.

 

PREGLED ODREDABA ZAKONA O VRAĆANjU ODUZETE IMOVINE I OBEŠTEĆENjU KOJE SE MENjAJU I DOPUNjUJU

Član 2.

Pravo na vraćanje imovine po odredbama ovog zakona može se ostvariti za imovinu oduzetu primenom sledećih propisa:

1) Odluka o prelazu u državnu svojinu neprijateljske imovine, o državnoj upravi nad imovinom neprisutnih lica i o sekvestru nad imovinom koju su okupatorske vlasti prisilno otuđile („Službeni list DFJˮ, broj 2/45);

2) Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji („Službeni list DFJ", broj 64/45 i „Službeni list FNRJˮ Pravo na vraćanje imovine po odredbama ovog zakona može se ostvariti za imovinu oduzetu primenom sledećih propisa:

1) Odluka o prelazu u državnu svojinu neprijateljske imovine, o državnoj upravi nad imovinom neprisutnih lica i o sekvestru nad imovinom koju su okupatorske vlasti prisilno otuđile („Službeni list DFJˮ, broj 2/45);

2) Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji („Službeni list DFJˮ, broj 64/45 i „Službeni list FNRJˮ, br. 16/46, 24/46, 99/46, 101/47, 105/48, 19/51, 42-43/51, 21/56, 52/57, 55/57 i 10/65);

3) Zakon o agrarnoj reformi i unutrašnjoj kolonizaciji („Službeni glasnik NRSˮ, br. 39/45 i 4/46);

4) Zakon o agrarnoj reformi i unutrašnjoj kolonizaciji („Službeni glasnik NRSˮ, br. 5/48, 11/49 i 34/56);

5) Odluka o ustanovi suda za suđenje zločina i prestupa protiv srpske nacionalne časti („Službeni glasnik NRSˮ, broj 1/45);

6) Odluka o sudu za suđenje zločina i prestupa protiv srpske nacionalne časti („Službeni glasnik NRSˮ, broj 3/45);

7) Zakon o suzbijanju nedopuštene špekulacije i privredne sabotaže („Službeni list DFJˮ, broj 26/45);

8) Zakon o zabrani izazivanja nacionalne, rasne i verske mržnje i razdora („Službeni list DFJˮ, broj 36/45 i „Službeni list FNRJˮ, broj 56/46);

9) Zakon o zaštiti narodnih dobara i njihovom upravljanju („Službeni list DFJˮ, broj 36/45);

10) Zakon o konfiskaciji imovine i o izvršenju konfiskacije („Službeni list DFJˮ, broj 40/45);

11) Zakon o potvrdi i izmenama i dopunama Zakona o konfiskaciji imovine i o izvršenju konfiskacije („Službeni list FNRJˮ, br. 61/46 i 74/46);

12) Zakon o oduzimanju ratne dobiti stečene za vreme neprijateljske okupacije („Službeni list DFJˮ, broj 36/45);

13) Zakon o potvrdi i izmenama i dopunama Zakona o oduzimanju ratne dobiti stečene za vreme neprijateljske okupacije („Službeni list FNRJˮ, broj 52/46);

14) Zakon o državljanstvu Demokratske Federativne Jugoslavije („Službeni list DFJˮ, broj 64/45);

15) Zakon o državljanstvu Federativne Narodne Republike Jugoslavije („Službeni list FNRJˮ, br. 54/46 i 105/48);

16) Zakon o oduzimanju državljanstva oficirima i podoficirima bivše jugoslovenske vojske, koji neće da se vrate u otadžbinu i pripadnicima vojnih formacija koji su služili okupatoru i odbegli u inostranstvo („Službeni list DFJˮ, broj 64/45 i „Službeni list FNRJˮ, broj 86/46);

17) Zakon o krivičnim delima protiv naroda i države („Službeni list DFJˮ, broj 66/45 i „Službeni list FNRJˮ, br. 59/46, 106/47 i 110/47);

18) Zakon o suzbijanju nedopuštene trgovine, nedopuštene špekulacije i privredne sabotaže („Službeni list FNRJˮ, br. 56/46 i 74/46);

19) Zakon o prelazu u državnu svojinu neprijateljske imovine i o sekvestraciji nad imovinom odsutnih lica („Službeni list FNRJˮ, br. 63/46 i 74/46);

20) Zakon o postupanju sa imovinom koju su vlasnici morali napustiti u toku okupacije i imovinom koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovih pomagača („Službeni list DFJˮ, broj 36/45);

21) Zakon o potvrdi i izmenama i dopunama Zakona o postupanju sa imovinom koju su sopstvenici morali napustiti u toku okupacije i imovinom koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovih pomagača („Službeni list FNRJˮ, broj 64/46);

22) Zakon o zaštiti opštenarodne imovine i imovine pod upravom države („Službeni list FNRJˮ, broj 86/46);

23) Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih preduzeća („Službeni list FNRJˮ, br. 98/46 i 35/48);

24) Uredba o arondaciji državnih poljoprivrednih dobara opštedržavnog značaja („Službeni list FNRJˮ, broj 99/46);

25) Odluka Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije o privremenoj zabrani vraćanja kolonista u njihova ranija mesta življenja („Službeni list DFJˮ, broj 13/45);

26) Zakon o postupanju sa napuštenom zemljom kolonista u Autonomnoj Kosovsko–Metohijskoj oblasti („Službeni list NRSˮ, broj 9/47);

27) Zakon o reviziji dodeljivanja zemlje kolonistima i agrarnim interesentima u Autonomnoj Kosovsko–Metohijskoj oblasti („Službeni list FNRJˮ, broj 89/46);

28) Zakon o likvidaciji agrarne reforme vršene do 6. aprila 1941. godine na velikim posedima u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini („Službeni list FNRJˮ, broj 9/47 „SLUŽBENI GLASNIK NRSˮ, BR. 9/47 I 58/54);

29) Osnovni zakon o eksproprijaciji („Službeni list FNRJˮ, br. 28/47, 12/57 i 53/62 i „Službeni list SFRJˮ, br. 13/65, 5/68, 7/68 i 11/68);

30) Osnovni zakon o postupanju sa eksproprisanim i konfiskovanim šumskim posedima („Službeni list FNRJˮ, broj 61/46);

31) Krivični zakonik („Službeni list FNRJˮ, broj 13/51);

32) Zakon o izvršenju kazni, mera bezbednosti i vaspitno-popravnih mera („Službeni list FNRJˮ, broj 47/51);

33) Uredba o imovinskim odnosima i reorganizaciji seljačkih radnih zadruga („Službeni list FNRJˮ, broj 14/53);

34) Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta („Službeni list FNRJˮ, broj 52/58);

35) Zakon o iskorišćavanju poljoprivrednog zemljišta („Službeni list FNRJˮ, br. 43/59 i 53/62 i „Službeni list SFRJˮ, br. 10/65, 25/65 - prečišćen tekst, 12/67 i 14/70) - ako korisnici prava nisu dobili odgovarajuće drugo zemljište;

36) Zakon o određivanju građevinskog zemljišta u gradovima i naseljima gradskog karaktera („Službeni list SFRJˮ, br. 5/68 i 20/69);

37) Zakon o otkupu privatnih apoteka („Službeni list FNRJˮ, broj 50/49);

38) Zakon o potvrdi i izmenama i dopunama Zakona o uređenju i delovanju kreditnog sistema („Službeni list FNRJˮ, broj 68/46);

39) Uredba o reviziji dozvola za rad i likvidaciji privatnih kreditnih preduzeća („Službeni list FNRJˮ, broj 51/46);

40) Pravilnik o postupku likvidacije privatnih kreditnih preduzeća („Službeni list FNRJˮ, broj 57/46);

41) Ukaz Predsedništva Prezidijuma Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije U. br. 392 od 8. marta 1947. godine („Službeni list FNRJˮ, broj 64/47).  

 

Član 3.

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:

1) pod „imovinomˮ se podrazumevaju oduzete pokretne i nepokretne stvari, kao i oduzeta preduzeća;

2) pod „podržavljenom imovinomˮ podrazumeva se imovina koja je na osnovu propisa iz člana 2. ovog zakona oduzeta i prenesena u opštenarodnu, državnu, društvenu ili zadružnu svojinu;

2A) POD „ODUZETIM PREDUZEĆEMˮ PODRAZUMEVA SE ORTAČKO DRUŠTVO, KOMANDITNO DRUŠTVO, DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU, AKCIONARSKO DRUŠTVO I DRUGI ODGOVARAJUĆI OBLIK ORGANIZOVANjA PRIVREDNE DELATNOSTI, KOJE JE PO  VAŽEĆIM PROPISIMA U VREME ODUZIMANjA BILO U OBAVEZI DA SAČINjAVA ZAVRŠNI RAČUN SA BILANSOM AKTIVE I PASIVE, A KOJE JE ODUZETO PO PROPISIMA IZ ČLANA 2. OVOG ZAKONA.

3) pod „aktom o podržavljenjuˮ podrazumeva se pravni akt koji je imao neposredno dejstvo, kao što je presuda, odluka, rešenje i drugi pravni akt državnog, odnosno drugog nadležnog organa, kojim je izvršeno podržavljenje imovine;

4) pod pojmom „Agencijaˮ podrazumeva se Agencija za restituciju koja je osnovana članom 51. ovog zakona;

5) pod pojmom „zahtev za vraćanje oduzete imovine, odnosno obeštećenjeˮ (u daljem tekstu: zahtev) podrazumeva se zahtev koji, na osnovu raspisanog javnog poziva, lice ovlašćeno ovim zakonom podnosi Agenciji;

6) pod pojmom „pravo na vraćanje imovine ili obeštećenjeˮ podrazumeva se pravo koje nadležni organ, u skladu sa ovim zakonom, utvrđuje podnosiocu zahteva;

7) pod pojmom „predmet obeštećenjaˮ podrazumeva se oduzeta imovina navedena u zahtevu, a za koju je nadležni organ, u skladu sa uslovima propisanim ovim zakonom, utvrdio pravo na obeštećenje;

8) pod pojmom „osnovica obeštećenjaˮ podrazumeva se ukupna vrednost predmeta obeštećenja utvrđena od strane nadležnog organa, u skladu sa ovim zakonom;

9) pod pojmom „obeštećenjeˮ podrazumeva se iznos sredstava utvrđen u skladu sa ovim zakonom, koji će na osnovu rešenja o obeštećenju, u formi državnih obveznica i novca, dobiti korisnik obeštećenja;

10) pod pojmom „bivši vlasnikˮ podrazumeva se fizičko ili pravno lice koje je bilo vlasnik oduzete imovine u momentu podržavljenja;

11) pod pojmom „podnosilac zahtevaˮ podrazumeva se lice koje je Agenciji podnelo zahtev, na osnovu raspisanog javnog poziva od strane Agencije;

12) pod „korisnikom vraćene imovine ili obeštećenjaˮ (u daljem tekstu: korisnik) podrazumeva se lice kome se vraća imovina, odnosno utvrđuje pravo na obeštećenje, u skladu sa ovim zakonom;

13) pod pojmom „neizgrađeno građevinsko zemljišteˮ podrazumeva se zemljište na kome nisu izgrađeni objekti, na kome su izgrađeni objekti suprotno zakonu i zemljište na kome su izgrađeni samo objekti privremenog karaktera;

14) pojmovi: objekat, građenje, rekonstrukcija, dogradnja, adaptacija i sanacija, i drugi građevinski pojmovi tumače se i primenjuju u skladu sa propisima koji uređuju izgradnju objekata.

POJMOVI: GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE I VRSTE GRAĐEVINSKOG ZEMLjIŠTA (IZGRAĐENO, NEIZGRAĐENO I DR.) OBJEKAT, ZGRADA, EKONOMSKI OBJEKAT, GRAĐENjE, REKONSTRUKCIJA, DOGRADNjA, ADAPTACIJA I SANACIJA, I DRUGI POJMOVI IZ OVE OBLASTI TUMAČE SE I PRIMENjUJU U SKLADU SA PROPISIMA KOJI UREĐUJU PLANIRANjE, IZGRADNjU OBJEKATA I GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE.

 

 

Član 5.

Pravo na vraćanje imovine ili obeštećenje ima:

1) domaće fizičko lice koje je bivši vlasnik oduzete imovine, a u slučaju njegove smrti ili proglašenja umrlim - njegovi zakonski naslednici, utvrđeni u skladu sa propisima koji uređuju nasleđivanje u Republici Srbiji i sa odredbama ovog zakona;

2) zadužbina kojoj je oduzeta imovina, odnosno njen pravni sledbenik;

3) bivši vlasnik koji je svoju nekadašnju imovinu koja je oduzeta vratio u svojinu na osnovu teretnog pravnog posla;

4) fizičko lice koje je zaključilo ugovor o kupoprodaji sa državnim organom u periodu od 1945. do 1958. godine ako se u sudskom postupku utvrdi da je oštećeno visinom kupoprodajne cene ima pravo isključivo na obeštećenje, u skladu sa ovim zakonom, umanjeno za visinu isplaćene kupoprodajne cene;

5) fizičko lice - strani državljanin, a u slučaju njegove smrti ili proglašenja umrlim, njegovi zakonski naslednici, pod uslovom  POSTOJANjA DIPLOMATSKOG ILI  ZAKONSKOG reciprociteta.

Pretpostavlja se da postoji reciprocitet sa državom koja nije uređivala vraćanje imovine ako domaći državljanin može da stekne pravo svojine i nasledi nepokretnosti u toj državi.

Pravo na vraćanje imovine ili obeštećenje nema:

1) fizičko lice - strani državljanin, odnosno njegovi zakonski naslednici, za koje je obavezu obeštećenja preuzela strana država po osnovu međunarodnog ugovora;

2) fizičko lice - strani državljanin, odnosno njegovi zakonski naslednici, koji su i bez postojanja međunarodnog ugovora, obeštećeni ili im je pravo na vraćanje imovine priznato pravom strane države;

3) lice koje je bilo pripadnik okupacionih snaga koje su delovale na teritoriji Republike Srbije, za vreme Drugog svetskog rata, kao ni njegovi naslednici.

Otklanjanje posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta i drugim žrtvama fašizma na teritoriji Republike Srbije, koje nemaju živih zakonskih naslednika, urediće se posebnim zakonom.

Postojanje reciprociteta sa stranom državom i međunarodnog ugovora, u smislu ovog člana, utvrđuje Agencija po službenoj dužnosti.

 

 

Član 15.

Ovim zakonom vraćaju se nepokretne i pokretne stvari u javnoj svojini Republike Srbije, autonomne pokrajine odnosno jedinice lokalne samouprave, u državnoj, društvenoj i zadružnoj svojini, osim stvari u svojini zadrugara i društvenoj i zadružnoj svojini koje je imalac stekao uz naknadu.

Predmet vraćanja su podržavljene nepokretnosti: građevinsko zemljište, poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, stambene i poslovne zgrade, stanovi i poslovne prostorije i drugi objekti koji postoje na dan stupanja na snagu ovog zakona.

Predmet vraćanja su podržavljene pokretne stvari upisane u javni registar, kao i druge pokretne stvari koje prema propisima o kulturnim dobrima predstavljaju kulturna dobra i kulturna dobra od velikog i izuzetnog značaja, a koja postoje na dan stupanja na snagu ovog zakona.

UKOLIKO SE VRAĆA DEO IMOVINE, VRAĆA SE U SUSVOJINU.

 

Član 18.

Ne vraća se pravo svojine na nepokretnostima koje na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju sledeću namenu, odnosno status:

1) nepokretnosti koje su po Ustavu i zakonu isključivo u javnoj svojini;

2) službene zgrade i poslovne prostorije koje služe za obavljanje zakonom utvrđene nadležnosti državnih organa, organa autonomne pokrajine, organa jedinice lokalne samouprave i organa mesne samouprave;

3) nepokretnosti koje služe za obavljanje delatnosti ustanova iz oblasti zdravstva, vaspitanja i obrazovanja, kulture i nauke ili drugih ustanova, kao javnih službi, osnovanih od strane nosilaca javne svojine, a čijim bi vraćanjem bio bitno ometen rad i funkcionisanje tih službi;

4) nepokretnosti koje su neodvojivi sastavni deo mreža, objekata, uređaja ili drugih sredstava koja služe za obavljanje pretežne delatnosti javnih preduzeća, društava kapitala osnovanih od strane nosilaca javne svojine, kao i njihovih zavisnih društava, iz oblasti energetike, telekomunikacija, saobraćaja, vodoprivrede i komunalnih delatnosti;

5) nepokretnosti čije bi vraćanje bitno narušilo ekonomsku, odnosno tehnološku održivost i funkcionalnost u obavljanju pretežne delatnosti subjekta privatizacije koji nije privatizovan, kao i subjekta koji se prodaje u postupku stečaja kao pravno lice a u čijoj se imovini SVOJINI nalaze;

6) nepokretnosti koje su namenjene za reprezentativne potrebe Narodne skupštine, predsednika Republike i Vlade;

7) nepokretnosti u vlasništvu Republike Srbije namenjene za smeštaj stranih diplomatsko-konzularnih predstavništava, vojnih i trgovinskih predstavništava i predstavnika pri diplomatsko-konzularnim predstavništvima;

8) Dvorski kompleks na Dedinju, čiji se status uređuje posebnim zakonom, kao i druga nepokretna kulturna dobra od izuzetnog značaja u državnoj svojini;

9) nepokretna imovina koja je prodata, odnosno stečena u postupku privatizacije kao imovina ili kapital SVOJINA subjekata privatizacije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje privatizacija;

10) nepokretnosti koje su prodate u postupku stečaja nad preduzećima u većinskoj društvenoj, odnosno državnoj svojini, kao i nepokretnosti koje predstavljaju imovinu SVOJINU stečajnih dužnika u većinskoj društvenoj, odnosno državnoj svojini koja su kao pravna lica prodati u postupku stečaja;

11) u drugim slučajevima utvrđenim ovim zakonom.

Ne vraćaju se podržavljena preduzeća.

 

Član 20.

Zakupac nepokretnosti koja je predmet vraćanja ima pravo da koristi nepokretnost za obavljanje svoje delatnosti, ali ne duže od tri godine od izvršnosti KONAČNOSTI rešenja o vraćanju imovine, s tim što se bivši vlasnik i obveznik mogu i drukčije sporazumeti.

Izuzetno, za višegodišnje zasade i vinograde, zakupac poljoprivrednog zemljišta ili lice koje, do donošenja rešenja o vraćanju imovine bivšem vlasniku, a najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, zaključi ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta na osnovu prava prečeg zakupa, ima pravo da koristi poljoprivredno zemljište do 20 godina za višegodišnje zasade, odnosno do 40 godina za vinograde.

IZUZETNO, ZA NEPOKRETNOSTI NAMENjENE ZA SMEŠTAJ STRANIH DIPLOMATSKO–KONZULARNIH PREDSTAVNIŠTVA, VOJNIH I TRGOVINSKIH PREDSTAVNIŠTVA I PREDSTAVNIKA PRI DIPLOMATSKO–KONZULARNIM PREDSTAVNIŠTVIMA NASTAVLjA SE ZAKUP SA NOVIM VLASNICIMA DO DESET GODINA, S TIM ŠTO SE BIVŠI VLASNIK I  ZAKUPAC MOGU I DRUKČIJE SPORAZUMETI.

U roku iz st. 1. i 2.  DO 3. ovog člana bivši vlasnik koji je stupio na mesto zakupodavca, ima pravo na zakupninu, ali ne može jednostrano menjati visinu zakupnine i druge odredbe zatečenog ugovora o zakupu.

Ugovor o zakupu zaključen sa namerom da se osujeti ostvarenje prava bivšeg vlasnika ne proizvodi pravno dejstvo.

 

Član 22.

Predmet vraćanja, u smislu ovog zakona, jeste građevinsko zemljište u javnoj svojini Republike Srbije, autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave, kao i građevinsko zemljište u državnoj, društvenoj odnosno zadružnoj svojini.

Ne vraća se izgrađeno građevinsko zemljište, ako ovim zakonom za pojedine slučajeve nije drukčije određeno.

Ne vraća se građevinsko zemljište na kome se, u skladu sa ovim zakonom, nalaze javne površine, ili je planskim dokumentom, važećim na dan stupanja na snagu ovog zakona, predviđena izgradnja objekata javne namene, u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno planiranje, izgradnja i građevinsko zemljište, kao ni građevinsko zemljište na kome su izgrađeni objekti koji nisu predmet vraćanja u naturalnom obliku u skladu sa članom 18. ovog zakona, kao ni neizgrađeno građevinsko zemljište za koje u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno planiranje, izgradnja i građevinsko zemljište postoji pravnosnažno rešenje o lokacijskoj dozvoli u vreme stupanja na snagu ovog zakona.

Ne vraća se neizgrađeno građevinsko zemljište na kome je planskim dokumentom važećim na dan stupanja na snagu ovog zakona predviđena izgradnja objekta u funkciji realizacije projekta ekonomskog razvoja, objekta koji je namenjen za socijalno stanovanje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalno stanovanje i stanova u skladu sa Uredbom o merama podrške građevinskoj industriji kroz subvencionisanje kamate po kreditima za finansiranje stambene izgradnje u 2010. godini ("Službeni glasnik RS", broj 4/10), kada je investitor izgradnje tih stanova Republika Srbija, u skladu sa Uredbom o uslovima i načinu pod kojima lokalna samouprava može da otuđi ili da u zakup građevinsko zemljište po ceni, manjoj od tržišne cene, odnosno zakupnine ili bez naknade („Službeni glasnik RSˮ, br. 13/10 i 54/11), pod uslovom da u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona vlasnici tog zemljišta dostave Vladi popis katastarskih parcela tog građevinskog zemljišta i Vlada svojim aktom u roku od 60 dana od dana dostavljanja zahteva izvrši verifikaciju katastarskih parcela za ove namene.

Ne vraća se građevinsko zemljište na kome je izgrađen objekat stalnog karaktera u skladu sa zakonom, a na tom zemljištu nije izvršena konverzija prava korišćenja u pravo svojine u skladu sa članom 101. Zakona o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RSˮ, br. 72/09, 81/09 - ispravka, 64/10 - US i 24/11 - u daljem tekstu: Zakon o planiranju i izgradnji).

Ne vraća se građevinsko zemljište na kome je izgrađen objekat bez građevinske dozvole, koje u postupku legalizacije bude određeno kao zemljište za redovnu upotrebu objekta, u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno planiranje, izgradnja i građevinsko zemljište.

U slučaju iz stava 5. ovog člana Agencija će prekinuti postupak do pravnosnažnog okončanja postupka legalizacije.

            PREDMET VRAĆANjA, U SMISLU OVOG ZAKONA, JESTE GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE U JAVNOJ SVOJINI REPUBLIKE SRBIJE, AUTONOMNE POKRAJINE ILI JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE, KAO I GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE U DRŽAVNOJ, DRUŠTVENOJ ODNOSNO ZADRUŽNOJ SVOJINI.

            NE VRAĆA SE IZGRAĐENO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE, AKO OVIM ZAKONOM ZA POJEDINE SLUČAJEVE NIJE DRUKČIJE ODREĐENO.

            IZUZETNO OD STAVA 2. OVOG ČLANA MOŽE SE VRATITI DEO IZGRAĐENOG GRAĐEVINSKOG ZEMLjIŠTA, OSIM DELA ISPOD OBJEKTA I DELA KOJI SLUŽI ZA REDOVNU UPOTREBU TOG OBJEKTA, UKOLIKO SE NA PREOSTALOM DELU KATASTARSKE PARCELE MOGU FORMIRATI JEDNA ILI VIŠE GRAĐEVINSKIH PARCELA, A SVE U SMISLU  PROPISA KOJIM SE UREĐUJE PROSTORNO PLANIRANjE, IZGRADNjA I GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE.

            NE VRAĆA SE GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE NA KOME SE, U SKLADU SA OVIM ZAKONOM, NALAZE JAVNE POVRŠINE, ILI JE PLANSKIM DOKUMENTOM, VAŽEĆIM NA DAN STUPANjA NA SNAGU OVOG ZAKONA, PREDVIĐENA IZGRADNjA OBJEKATA JAVNE NAMENE, U SKLADU SA PROPISIMA KOJI UREĐUJU PROSTORNO PLANIRANjE, IZGRADNjU I GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE, KAO NI GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE NA KOME SU IZGRAĐENI OBJEKTI KOJI NISU PREDMET VRAĆANjA U NATURALNOM OBLIKU U SKLADU SA ČLANOM 18. OVOG ZAKONA, KAO NI NEIZGRAĐENO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE ZA KOJE U SKLADU SA PROPISIMA KOJI UREĐUJU PROSTORNO PLANIRANjE, IZGRADNjU I GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE POSTOJI PRAVNOSNAŽNO REŠENjE O LOKACIJSKOJ DOZVOLI U VREME STUPANjA NA SNAGU OVOG ZAKONA.

            NE VRAĆA SE NEIZGRAĐENO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE NA KOME JE PLANSKIM DOKUMENTOM VAŽEĆIM NA DAN STUPANjA NA SNAGU OVOG ZAKONA PREDVIĐENA IZGRADNjA OBJEKTA U FUNKCIJI REALIZACIJE PROJEKTA EKONOMSKOG RAZVOJA, OBJEKTA KOJI JE NAMENjEN ZA SOCIJALNO STANOVANjE, U SKLADU SA PROPISIMA KOJI UREĐUJU SOCIJALNO STANOVANjE I STANOVE U SKLADU SA UREDBOM O MERAMA PODRŠKE GRAĐEVINSKOJ INDUSTRIJI KROZ SUBVENCIONISANjE KAMATE PO KREDITIMA ZA FINANSIRANjE STAMBENE IZGRADNjE U 2010. GODINI („SLUŽBENI GLASNIK RSˮ, BROJ 4/10), KADA JE INVESTITOR IZGRADNjE TIH STANOVA REPUBLIKA SRBIJA, U SKLADU SA UREDBOM O USLOVIMA I NAČINU POD KOJIMA LOKALNA SAMOUPRAVA MOŽE DA OTUĐI ILI DA U ZAKUP GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE PO CENI, MANjOJ OD TRŽIŠNE CENE, ODNOSNO ZAKUPNINE ILI BEZ NAKNADE („SLUŽBENI GLASNIK RSˮ, BR. 13/10 I 54/11), POD USLOVOM DA U ROKU OD 60 DANA OD DANA STUPANjA NA SNAGU OVOG ZAKONA OBVEZNIK VRAĆANjA TOG ZEMLjIŠTA DOSTAVI VLADI POPIS KATASTARSKIH PARCELA TOG GRAĐEVINSKOG ZEMLjIŠTA I VLADA SVOJIM AKTOM U ROKU OD 60 DANA OD DANA DOSTAVLjANjA ZAHTEVA IZVRŠI VERIFIKACIJU KATASTARSKIH PARCELA ZA OVE NAMENE.

            IZUZETNO OD STAVA 5. OVOG ČLANA, VRAĆA SE NEIZGRAĐENO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE U SLUČAJU KADA JE NAKON STUPANjA NA SNAGU ZAKONA IZMENOM PLANSKOG AKTA BRISANA NAMENA ZEMLjIŠTA IZ STAVA 5. OVOG ČLANA.

            NE VRAĆA SE GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE NA KOME JE IZGRAĐEN OBJEKAT STALNOG KARAKTERA U SKLADU SA ZAKONOM, A NA TOM ZEMLjIŠTU NIJE IZVRŠENO PRETVARANjE PRAVA KORIŠĆENjA U PRAVO SVOJINE U SKLADU SA ČLANOM 101. ZAKONA O PLANIRANjU I IZGRADNjI („SLUŽBENI GLASNIK RS”, BR. 72/09,81/09-ISPRAVKA,64/10-US I 24/11- U DALjEM TEKSTU:ZAKON O PLANIRANjU I IZGRADNjI).       

 

Član 23.

Bivšem vlasniku na neizgrađenom građevinskom zemljištu u javnoj svojini, na kome je kao vlasnik ili korisnik upisana Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, građevinsko zemljište se vraća u skladu sa odredbama ovog zakona.

Vlasnik objekta ili vlasnik na posebnom fizičkom delu zgrade, bez obzira na vreme izgradnje objekta, koji je u vreme podržavljenja bio vlasnik na građevinskom zemljištu na kome je taj objekat izgrađen, ostvaruje pravo svojine, odnosno susvojine na tom građevinskom zemljištu. , ako to pravo ne ostvari po osnovu konverzije u skladu sa članom 101. Zakona o planiranju i izgradnji.

Bivšem vlasniku koji je nosilac prava korišćenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu u državnoj svojini, građevinsko zemljište se vraća U ukoliko pravo svojinU e ne ostvari konverzijom prava korišćenja u pravo svojine u skladu sa članom 101a Zakona o planiranju i izgradnji.

Izuzetno od člana 18. stav 1. tačka 9) ovog zakona, bivšem vlasniku vratiće se pravo svojine i pravo korišćenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu, ako lice iz člana 103. Zakona o planiranju i izgradnji nije podnelo ili ne podnese zahtev za konverziju u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona i ako se ne izvrši konverzija prava korišćenja u pravo svojine uz naknadu u roku od dve godine od dana podnošenja tog zahteva, a sve pod uslovom da je kupac u ugovoru o prodaji kapitala zaključenom u postupku privatizacije prihvatio vraćanje imovine.

Bivši vlasnik nema pravo na vraćanje neizgrađenog građevinskog zemljišta na kome je kao nosilac prava korišćenja upisano lice iz člana 104. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji, do okončanja postupka konverzije uz naknadu, u skladu sa tim zakonom i podzakonskim aktom iz člana 108. stav 1. tog zakona i ako se konverzija prava korišćenja u pravo svojine izvrši u roku od dve godine od dana podnošenja zahteva za konverziju. Bivši vlasnik nema pravo na vraćanje neizgrađenog građevinskog zemljišta datog u dugoročni zakup, od 13. maja 2003. godine do dana stupanja na snagu ovog zakona, u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno planiranje, izgradnja i građevinsko zemljište, osim u slučaju raskida ugovora, pod uslovom da je bivši vlasnik zahtev podneo u skladu sa odredbama ovog zakona.

Bivšem vlasniku vratiće se pravo svojine i pravo korišćenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu za koje određeno lice - nosilac prava korišćenja ima pravo na konverziju u skladu sa propisima o planiranju i izgradnji, a pravo korišćenja mu je prestalo na njegov zahtev saglasno tim propisima.

Ako iz nekog razloga predviđenog zakonom ili ugovorom, ugovor o dugoročnom zakupu iz stava 5. ovog člana bude raskinut, zakupodavac je dužan da odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana raskida ugovora, obavesti Agenciju o ovoj činjenici, u cilju okončanja postupka po zahtevu bivšeg vlasnika, ako je isti podnet u skladu sa odredbama ovog zakona.

Bivši vlasnik, koji je preneo pravo korišćenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu na treće lice, nema pravo na vraćanje ni na obeštećenje u skladu sa ovim zakonom.

 

Član 24.

Bivšem vlasniku vraća se pravo svojine na poljoprivrednom i šumskom zemljištu i šumama, oduzetim primenom propisa iz člana 2. ovog zakona.

AKO JE ODREĐENO NEKOMASIRANO DRŽAVNO POLjOPRIVREDNO ZEMLjIŠTE ZEMLjIŠTE KOJE JE PREDMET ZAHTEVA BIVŠEG VLASNIKA U FUNKCIJI OBEZBEĐIVANjA STRATEŠKIH INVESTICIJA U REPUBLICI SRBIJI, BIVŠEM VLASNIKU SE MOŽE VRATITI I DRUGO ODGOVARAJUĆE POLjOPRIVREDNO ZEMLjIŠTE NA PODRUČJU ISTOG UPRAVNOG OKRUGA

Ukoliko je oduzeto poljoprivredno, odnosno šumsko zemljište bilo predmet komasacije, odnosno arondacije nakon oduzimanja, bivši vlasnik ima pravo na vraćanje zemljišta koje je dobijeno iz komasacione mase za to zemljište.

UKOLIKO JE ODUZETO POLjOPRIVREDNO ZEMLjIŠTE BILO PREDMET KOMASACIJE, ODNOSNO ARONDACIJE BIVŠIM VLASNICIMA VRATIĆE SE  KOMASIRANO, ODNOSNO ARONDIRANO ZEMLjIŠTE NA PODRUČJU KATASTARSKE OPŠTINE NA KOJOJ JE SPROVEDENA KOMASACIJA, ODNOSNO ARONDACIJA, ODNOSNO NA KOMASIRANOM PODRUČJU KATASTARSKE OPŠTINE NA PODRUČJU ISTE JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE U KOJOJ IMA ZEMLjIŠTA ZA VRAĆANjE U NATURI.

             AKO NEMA RASPOLOŽIVOG ZEMLjIŠTA NA PODRUČJU ISTE JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE, BIVŠIM VLASNICIMA ĆE SE VRATITI ZEMLjIŠTE KOJE JE BILO PREDMET KOMASACIJE, NA PODRUČJU SUSEDNE JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE.

              AKO NEMA RASPOLOŽIVOG ZEMLjIŠTA NA PODRUČJIMA IZ STAVA 4. OVOG ČLANA, BIVŠIM VLASNICIMA ĆE SE VRATITI ZEMLjIŠTE NA PODRUČJU KATASTARSKE OPŠTINE U ISTOM OKRUGU, U KOJOJ JE SPROVEDENA KOMASACIJA.

NA VRAĆANjE POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA KOJE JE BILO PREDMET KOMASACIJE, ODNOSNO ARONDACIJE, U SMISLU OVOG ČLANA, SHODNO ĆE SE PRIMENjIVATI KRITERIJUMI UTVRĐENI TAČKOM 1. (RAČUNANjE OBRAČUNSKOG FAKTORA „Fˮ ZA PRELAZAK SA JEDNE NA DRUGU KATARSTARSKU KLASU KOD VRAĆANjA ZEMLjIŠTA) I TAČKOM 3. (SVOĐENjE POVRŠINA PARCELA RAZLIČITIH KATASTARSKIH KLASA NA POVRŠINU PRVE KATASTARSKE KLASE NjIVA SA REKAPITULACIJOM STANjA U ISKAZU IDENTIFIKACIJE) U OKVIRU GLAVE II (OBRADA PODATAKA I RAČUNANjE ELEMENATA ZA PRENOS VRAĆENIH PARCELA NA TEREN) TEHNIČKOG UPUTSTVA ZA IZVOĐENjE GEODETSKO-TEHNIČKIH RADOVA U POSTUPKU VRAĆANjA ZEMLjIŠTA KOJE JE SASTAVNI DEO UREDBE ZA SPROVOĐENjE ZAKONA O NAČINU I USLOVIMA PRIZNAVANjA PRAVA I VRAĆANjU ZEMLjIŠTA KOJE JE PREŠLO U DRUŠTVENU SVOJINU PO OSNOVU POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠNOG FONDA I KONFISKACIJOM ZBOG OBAVEZNOG OTKUPA POLjOPRIVREDNIH PROIZVODA („SLUŽBENI GLASNIK RSˮ BR. 41/91, 44/91, 4/92, 8/97 I 103/03), AKO NISU U SUPROTNOSTI SA ODREDBAMA OVOG ZAKONA.

 

Član 25.

Ne vraća se pravo svojine na poljoprivrednom i šumskom zemljištu ako je, na dan stupanja na snagu ovog zakona:

1) na katastarskoj parceli izgrađen objekat koji je u funkciji na dan stupanja na snagu ovog zakona, ona površina katastarske parcele koja služi za redovnu upotrebu tog objekta, odnosno ako je na kompleksu zemljišta izgrađen veći broj objekata koji su u funkciji na dan stupanja na snagu ovog zakona - površina zemljišta koja ekonomski opravdava korišćenje tih objekata;

2) neophodna nova parcelacija zemljišta radi obezbeđivanja pristupnog puta za zemljište koje je predmet zahteva za vraćanje;

3) zemljište u društvenoj, odnosno zadružnoj svojini stečeno teretnim pravnim poslom.

Bliži kriterijumi za utvrđivanje površine zemljišta koje se ne vraća u smislu stava 1. tačka 1) ovog člana, utvrdiće se uredbom Vlade.

            NE VRAĆA SE PRAVO SVOJINE NA POLjOPRIVREDNOM I ŠUMSKOM ZEMLjIŠTU AKO JE, NA DAN STUPANjA NA SNAGU OVOG ZAKONA:

            1) NA KATASTARSKOJ PARCELI IZGRAĐENA ZGRADA ILI EKONOMSKI OBJEKAT KOJI SU U FUNKCIJI NA DAN STUPANjA NA SNAGU OVOG ZAKONA, ONA POVRŠINA KATASTARSKE PARCELE KOJA SLUŽI ZA REDOVNU UPOTREBU OBJEKATA;

            2) ZEMLjIŠTE U DRUŠTVENOJ, ODNOSNO ZADRUŽNOJ SVOJINI STEČENO TERETNIM PRAVNIM POSLOM.

            BLIŽI KRITERIJUMI ZA UTVRĐIVANjE POVRŠINE ZEMLjIŠTA KOJE SE NE VRAĆA U SMISLU STAVA 1. TAČKA 1) OVOG ČLANA, UTVRDIĆE SE AKTOM VLADE.

 

Pravo korišćenja  KORIŠĆENjE i zakup

 

Član 26.

Licu koje je na dan donošenja izvršnog rešenja imalo pravo korišćenja poljoprivrednog zemljišta, to pravo prestaje danom izvršnosti KONAČNOSTI rešenja o vraćanju imovine bivšem vlasniku. Lice koje je imalo pravo korišćenja poljoprivrednog zemljišta dužno je da preda državinu bivšem vlasniku po skidanju useva, a najkasnije do 30. oktobra godine u kojoj je rešenje postalo izvršno, a kad je rešenje postalo izvršno posle ovog datuma - u roku od osam dana od skidanja prvog narednog useva u sledećoj godini.

Ukoliko je poljoprivredno zemljište, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište, dato u zakup, ostaje u državini zakupca do isteka ugovora o zakupu, ako ovim zakonom nije drukčije određeno, osim u slučaju da se stranke drukčije ne sporazumeju, s tim da zakupninu od dana izvršnosti KONAČNOSTI rešenja o vraćanju zemljišta zakupac plaća bivšem vlasniku.

 

Član 28.

Poslovni objekti i poslovne prostorije vraćaju se bivšem vlasniku u svojinu i državinu, izuzev ako su uloženi u kapital podržavljenog preduzeća radi sticanja udela, odnosno akcija.

            U SLUČAJU KADA SU ODUZETE NEPOKRETNOSTI KOJE SU BILE U VLASNIŠTVU PODRŽAVLjENOG PREDUZEĆA, BIVŠEM VLASNIKU PREDUZEĆA, ODNOSNO NjEGOVIM ZAKONSKIM NASLEDNICIMA, VRAĆAJU SE U SVOJINU NEPOKRETNOSTI KOJE SU BILE U SVOJINI PODRŽAVLjENOG PREDUZEĆA U SRAZMERI SA UDELOM U VLASNIŠTVU KOJE JE BIVŠI VLASNIK PREDUZEĆA IMAO U PODRŽAVLjENOM PREDUZEĆU U MOMENTU ODUZIMANjA.

Poslovni objekti i poslovne prostorije iz stava 1. ovog člana, date u zakup bilo koje vrste ili srodan odnos vraćaju se bivšem vlasniku u svojinu u skladu sa ovim zakonom, a po isteku tri godine od dana izvršnosti  rešenja o vraćanju imovine i u državinu, ako se bivši vlasnik i zakupac drugačije ne sporazumeju. U periodu od sticanja svojine do stupanja u posed bivšeg vlasnika, zakupac stupa u pravni odnos sa njim po ugovoru koji je zaključio sa prethodnim vlasnikom.

 

 

Član 34.

Za oduzeta preduzeća za koja je u aktu o oduzimanju imovine navedena čista aktiva, saglasno odgovarajućim propisima iz člana 2. ovog zakona, osnovica obeštećenja je vrednost čiste aktive, valorizovane na osnovu pariteta dinara prema američkom dolaru na dan oduzimanja i pariteta dinara prema američkom dolaru na dan donošenja rešenja.

Izuzetno, za preduzeća za koja u aktu o oduzimanju nije navedena čista aktiva, osnovicu obeštećenja čini registrovan osnovni kapital na dan oduzimanja, valorizovan na način iz stava 1. ovog člana.

Za oduzeto preduzeće koje ima suvlasnike, vrednost predmeta obeštećenja iz st. 1. i 2. ovog člana deli se na suvlasnike srazmerno učešću u vlasništvu na tom preduzeću.

U slučaju oduzimanja akcija, odnosno udela jednog ili više suvlasnika preduzeća, smatra se da je, u smislu ovog zakona, oduzet deo preduzeća, pa se vrednost predmeta vraćanja utvrđuje shodnom primenom stava 3. ovog člana.

                ZA ODUZETA PREDUZEĆA, OSNOVICA OBEŠTEĆENjA JE VREDNOST ČISTE AKTIVE (UKUPNA AKTIVA UMANjENA ZA OBAVEZE), VALORIZOVANE NA OSNOVU PARITETA DINARA PREMA AMERIČKOM DOLARU NA DAN ODUZIMANjA I PARITETA DINARA PREMA AMERIČKOM DOLARU NA DAN UTVRĐIVANjA OSNOVICE, PRI ČEMU SE UZIMA U OBZIR PROSEČNO POVEĆANjE DOLARSKIH PROIVOĐAČKIH CENA U TOM PERIODU.

                VREDNOST ČISTE AKTIVE ODUZETOG PREDUZEĆA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA UTVRĐUJE SE NA OSNOVU BILANSA  KOJI JE SAČINjEN NA OSNOVU  PROPISA VAŽEĆEG U VREME ODUZIMANjA, A KOJIM JE UTVRĐENA VREDNOST AKTIVE I OBAVEZA SA STANjEM NA DAN ODUZIMANjA ILI SA POSLEDNjIM STANjEM KOJE PRETHODI DANU ODUZIMANjA.

                UKOLIKO JE ODUZETO PREDUZEĆE BILO PREDMET LIKVIDACIJE PO PROPISIMA IZ ČLANA 2. OVOG ZAKONA, VREDNOST SE UTVRĐUJE NA OSNOVU BILANSA PREDVIĐENOG TIM PROPISIMA.

                UKOLIKO ZA ODUZETA PREDUZEĆA NIJE OD STRANE PODNOSIOCA ZAHTEVA DOSTAVLjEN BILANS IZ ST. 2. I 3. OVOG ČLANA, NITI SE ISTI MOŽE SLUŽBENO PRIBAVITI IZ NADLEŽNIH ARHIVA, OSNOVICA OBEŠTEĆENjA JE VREDNOST POSLEDNjEG REGISTROVANOG OSNOVNOG KAPITALA, ODNOSNO GLAVNICE U ODNOSU NA DAN ODUZIMANjA, VALORIZOVANOG NA NAČIN IZ STAVA 1. OVOG ČLANA.

                IZUZETNO, UKOLIKO SE VREDNOST OSNOVICE OBEŠTEĆENjA NE MOŽE UTVRDITI NA NAČIN IZ ST. 2. DO 4. OVOG ČLANA, VREDNOST OSNOVICE ĆE SE UTVRDITI U VISINI VREDNOSTI UTVRĐENE U AKTU O ODUZIMANjU, ZAPISNIKA O PREUZIMANjU PREDUZEĆA I DRUGIH ISPRAVA DRŽAVNIH ORGANA, VALORIZOVANE NA NAČIN IZ STAVA 1. OVOG ČLANA.

                ZA ODUZETO PREDUZEĆE KOJE IMA SUVLASNIKE, VREDNOST PREDMETA OBEŠTEĆENjA DELI SE NA SUVLASNIKE SRAZMERNO UČEŠĆU U VLASNIŠTVU NA TOM PREDUZEĆU.

            U SLUČAJU ODUZIMANjA AKCIJA, ODNOSNO UDELA JEDNOG ILI VIŠE SUVLASNIKA PREDUZEĆA, SMATRA SE DA JE , U SMISLU OVOG ZAKONA, ODUZET DEO PREDUZEĆA, PA SE VREDNOST PREDMETA VRAĆANjA UTVRĐUJE SHODNOM PRIMENOM STAVA 6. OVOG ČLANA.

                NAČIN I METODOLOGIJU UTVRĐIVANjA VREDNOSTI ODUZETOG PREDUZEĆA, ODNOSNO DELA PREDUZEĆA, KAO I NAČIN UTVRĐIVANjA PROSEČNOG POVEĆANjA DOLARSKIH PROIVOĐAČKIH CENA, BLIŽE ĆE SE UREDITI AKTOM VLADE.

           U SLUČAJU OSTVARIVANjA PRAVA NA VRAĆANjE, ODNOSNO OBEŠTEĆENjE NEPOKRETNOSTI KOJE SU BILE U SVOJINI PODRŽAVLjENOG PREDUZEĆA U SKLADU SA ODREDBAMA ČLANA 28. STAV 1. OVOG ZAKONA, BIVŠI VLASNIK, ODNOSNO NjEGOVI ZAKONSKI NASLEDNICI, NEMAJU PRAVO NA OBEŠTEĆENjE ZA ODUZETO PREDUZEĆE U SKLADU SA ODREDBAMA OVOG ČLANA.

 

 

 

Član 38.

Sticanje imovine i ostvarivanje obeštećenja po ovom zakonu ne podleže plaćanju ni jedne vrste poreza, administrativnih i sudskih taksi.

Podnosilac zahteva snosi troškove postupka u skladu sa zakonom.

Izuzetno od stava 2. ovog člana, podnosilac zahteva nije u obavezi da plati troškove za rad i pružanje usluga Republičkog geodetskog zavoda, koji padaju na teret tog organa. Podnosilac zahteva je dužan da plati naknadu za rad geodetske organizacije u slučaju kad je njeno angažovanje neophodno za pravilno rešenje zahteva.

UKOLIKO JE PO ODREDBAMA OVOG ZAKONA DOŠLO DO USPOSTAVLjANjA SUSVOJINE KORISNIKA  I OBVEZNIKA VRAĆANjA, TROŠKOVE RAZVRGNUĆA SUVLASNIČKE ZAJEDNICE SNOSI KORISNIK.

 

                                                

                                                Član 45.

               Agencija će prekinuti postupak do okončanja postupka legalizacije, rehabilitacije, ili kada se kao prethodno pitanje pojavi pitanje čije rešavanje spada u isključivu nadležnost suda, kao i u slučaju propisanom u članu 23. st. 4. i 5. ovog zakona.

Izvor: Vebsajt Ministarstva pravde, 04.06.2015.