Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ANALITIČKI PREGLED PROPISA PREGOVARAČKOG POGLAVLJA 12 KOJI SE ODNOSE NA BEZBEDNOST HRANE


Ministarstvo poljoprivrede Srbije počelo je u okviru pregovora Srbije za članstvo u Evropskoj uniji analitički pregled propisa pregovaračkog poglavlja 12 koji se odnose na bezbednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarnu politiku.

- Bezbednost hrane u Srbiji je na odgovarajućem nivou, ali Srbija mora da uskladi svoje zakonodavstvo u toj oblasti sa onim u EU i to i jeste poenta ovog skrininga - kazao je ministar poljoprivrede Srbije Dragan Glamočić pred početak prenosa sastanka iz Brisela na kome se razgovara o tom poglavlju, a koji je organizovan u Privrednoj komori Srbije za predstavnike civilnog društva, privrednike, predstavnike fakulteta i instituta. Glamočić je podsetio da je najveći deo domaćeg zakonodavstva u oblasti poljoprivrede, koji čini jednu trećinu zakonodavnog okvira u pregovorima sa EU, već usklađen, ali je naveo da postoji dosta prostora za poboljšanje. Prema njegovim rečima skrining je dugotrajan proces nakon koga počinju pregovori, a njihovo trajanje ne zavisi samo od Srbije, već i od EU.

Predsednik PKS-a Željko Sertić istakao je da je strateško opredeljenje Komore da podrži evropske integracije, ali i da je veoma važno „u kojoj dinamici će taj proces biti održiv“.

- Ne možemo sve primeniti odmah, ne mogu sva pravila i sve procedure da budu stavljene ad hok na sto privrednicima u Srbiji. Potrebno nam je vreme kako bi se ti procesi učinili održivim za privredu Srbije - kazao je Sertić.

Milan Prostran, ekspert za poljoprivredu, ističe da je Srbija još 2007. godine počela sa prilagođavanjem  propisa sa standardima Evropske unije kada je reč o kvalitetu hrane i poljoprivrednih proizvoda.

- Mi smo dva puta menjali Zakon o bezbednosti hrane i krupnim koracima smo grabili na tom polju nadajući se da će Srbija biti primljena u Evropsku uniju do 2016. godine. Nažalost, suviše smo brzo donosili nove propise, odnosno usklađivali ih sa regulativom EU, a istovremeno privreda nije bila u stanju da prati te administrativne promene. Dakle, nama ništa ne znači da na papiru imamo sve usklađeno sa evropskim standardima, a da u praksi naša privreda nije u mogućnosti niti je dovoljno razvijena da bi mogla da ih primeni - navodi naš sagovornik.

Prema njegovim rečima, tokom pregovora sa EU srpska strana treba da izdejstvuje racionalan rok za implementaciju normi vezanih za poljoprivredu , uvažavajući realan nivo razvoja naše privrede.

- Treba obezbediti razuman rok u kome će se naša prehrambena industrija prilagoditi i razviti i samim tim moći da učestvuje na tržištu EU. Primera radi, mi trenutno imamo samo nekoliko mesara koje mogu da izvoze u EU. Dakle, svakako je korisno da radimo skrininge vezane za pristupanje EU, ali je još važnije da radimo redovne skrininge stanja naše poljoprivrede i prehrambene industrije, kako čitava stvar ne bi ostala samo „slovo na papiru“. Poenta je da ne idemo bržim tempom nego što je to potrebno, i brže od onog što mogu da izdrže domaći proizvođači. To treba da budu prioriteti našeg pregovaračkog tima - zaključuje Milan Prostran.

Prostran: Ne treba žuriti

- Kada je reč o nivou aflatoksina, ja smatram da termini vezani za njihovo smanjivanje u stočnoj hrani treba da budu rastegljiviji nego oni kada je reč o njihovom nivou u mleku. Ako Amerika ne žuri na tom polju, ne vidim zašto bi smo mi. Ukratko, da bi smo dostigli standarde koje od nas traži EU potrebno nam je više vremena - kaže Milan Prostran.

Glamočić: Aflatoksin po standardu EU

Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić je izjavio da će u februaru biti smanjen dozvoljeni nivo aflatoksina u stočnim hranivima, dok će dozvoljeni procenat aflatoksina u mleku biti vraćen na niži nivo u aprilu. On je kazao da je dogovor o snižavanju nivoa aflatoksina u stočnoj hrani i mleku dogovoren s komesarom za zdravlje Evropske unije, i da će sve biti urađeno u skladu sa evropskim normama.

www.danas,  G. Vlaović

 

 

Rok od sedam dana za brojanje zahteva za legalizaciju

Ministarstvo građevine zatražiće sutra od gradova i opština da u roku od sedam dana dostave podatke o broju novih zahteva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, ali i umanjenjima za plaćanje legalizacije

Ministarstvo građevine zatražiće sutra od gradova i opština da u roku od sedam dana dostave podatke o broju novih zahteva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, ali i umanjenjima za plaćanje legalizacije, rekla je Tanjugu pomoćnica ministra građevine, Aleksandra Damnjanović.

Damnjanovićeva je podsetila da je 29. januara istekao rok za podnošenje zahteva za legalizaciju po Zakonu o legalizaciji objekata, kao i rok dat lokalnim samoupravama da utvrde visinu naknada i umanjenja.

Opštine će u roku od sedam dana, računajući od dana prijema dopisa Ministarstva građevine, precizirala je, morati da informišu ministarstvo o tome da li su donele odluke o određenim olakšicama odnosno vrstama umanjenja i rokovima plaćanja legalizacije.

Lokalne samouprave će zajedno sa brojem novih zahteva morati ministarstvo da obaveste i koliko ukupno zahteva za legalizaciju imaju - novih i starih.

Ministarstvo građevine će tek u narednih desetak dana imati precizne podatke o broju zahteva, dodala je ona.

Damnjanovićeva je rekla da je prema prvim procenama u Beogradu podneto između 20 i 30 hiljada novih zahteva za legalizaciju, što otprilike i odgovara broju nelegalno sagrađenih objekata u periodu 2009 - 2013. godina.

Prema podacima iz 2010. godine, u Beogradu je bilo oko 180.000 nelegalno sagrađenih objekata.

Zakon o legalizaciji objekata je stupio na snagu 1. novembra i predvideo je rok od 90 dana za podnošenje zahteva za legalizaciju i donošenje cenovnika legalizacije na lokalnom novou.

Do 11. marta 2010. podneti su zahtevi za legalizaciju oko 700.000 objekata u zemlji, a prema podacima Republičkog geodetskog zavoda u Srbiji ima ukupno oko 1,3 miliona objekata neupisanih u katastar.

Zakon za legalizaciju objekata predviđa obimniju projektnu dokumentaciju i veće troškove za vlasnike.

"Građani će biti oslobođeni plaćanja za onaj deo koji su sami uložili u infrastruktruno opremanje neke lokacije. Lokalna vlast će sama to proceniti, a mi ćemo vršiti nadzor", rekao je ranije ministar građevine Velimir Ilić za Tanjug.

Zakon o legalizaciji objekata je, prema njegovim rečima, usklađen sa Ustavom i mišljenjem Ustavnog suda po pitanju naknade za legalizaciju, koju sada samostalno određuju lokalne samouprave.

On je podsetio da je Ustavni sud proglasio neustavnim odredbe o legalizaciji "Dulićevog" Zakona o planiranju i izgradnji, pošto je sud smatrao da se olakšicama koje je predviđao čini diskriminacija. Prema mišljenju Ustavnog suda, olakšice ne mogu da budu veće nego što predviđa redovna procedura za dobijanje građevinske dozvole.

Ministarstvo građevine će, kazao je Ilić, moći da vrši nadzor nad procesom legalizacije tek kada lokalne samouprave dostave cenovnike za legalizaciju.

Ministar je podsetio da građani koji ne mogu da plate redovan proces legalizacije mogu po posebnom zakonu da upišu svoje nelegalne objekte u katastar.

Građani su mogli da podnesu zahteve za legalizaciju objekata koji su izgrađeni i posle 2009. godine odnosno do stupanja na snagu zakona.

Iako je prvobitni vladin predlog predviđao da se zakon odnosi samo na bespravne objekte izgrađene do 11. septembra 2009. godine za koje je zahtev za legalizaciju podnet do 11. marta 2010. godine, poslanici su ipak usvojili amandman koji omogućava legalizaciju objekata izgrađenih i nakon tog perioda.

Inače, zakon predviđa mogućnost plaćanja legalizacije na rate do 20 godina, a visinu naknade za bespravno izgrađene objekte utvrđuju lokalne samouprave, koje mogu i da smanje maksimalni rok od 20 godina.

Gradovi i opštine mogu da propišu umanjenje naknade za vlasnika porodičnog stambenog objekta ili stana u stambenoj ili stambeno-poslovnoj zgradi, koji je izgradnjom ili kupovinom trajno rešavao stambeno pitanje ako vlasnik ili članovi njegovog porodičnog domaćinstva nemaju drugu nepokretnost za stanovanje.

Umanjenje naknade je predviđeno i za vlasnike koji su izvršili opremanje građevinskog zemljišta sopstvenim sredstvima ili sredstvima od mesnog samodoprinosa i to srazmerno učešću u opremanj

Izvor: Tanjug