Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA: Iako je država formalno odlučila da oslobodi privredu obaveze pečatiranja dokumenata, pečat i dalje živi u 60 zakona i podzakonskih akata i mora da se koristi. Zakon propisuje da preduzeća nisu dužna da upotrebljavaju pečat, ako zakonom nije drugačije propisano


Pečat i dalje živi u 60 zakona i podzakonskih akata i mora da se koristi, iako je država formalno odlučila da oslobodi privredu obaveze pečatiranja dokumenata, objavio je NALED.

Značajan broj propisa koji su zadržali pečat u upotrebi donet je ili menjan nakon usvajanja Zakona o privrednim društvima ("Sl. glasnik RS", br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 - dr. zakon i 5/2015 - dalje: Zakon), suprotno nastojanjima da se privrednici rasterete nepotrebne birokratije, navedeno je u NALED-ovom medijskom servisu za januar 2017.

Zakon propisuje da firma nije dužna da upotrebljava pečat, ako zakonom nije drugačije propisano.

Ova mogućnost iskorišćena je, primera radi, u Zakonu o zaštiti korisnika finansijskih usluga ("Sl. glasnik RS", br. 36/2011 i 139/2014) koji je uveo obavezu bankama da pečatiraju potvrde, ali je posebno interesantno da su za ova dva zakona narodni poslanici glasali na istoj sednici Narodne skupštine Republike Srbije.

NALED ukazuje da je postupak započinjanja poslovanja nepotrebno opterećen zahtevom banaka da se pri otvaranju i korišćenju računa mora koristiti pečat.

Obaveza pečatiranja postoji u ukupno 10 zakona među kojima su zakoni o žigovima, DRI, javnim skladištima za poljoprivredne proizvode, zaštiti industrijskog dizajna, međunarodnom prevozu u drumskom saobraćaju, obligacionim odnosima, oznakama geografskog porekla, udruženjima i zadužbinama.

U preostalih 50 uredbi, pravilnika, odluka i uputstava, takođe se pominje pečat, ali je većina njih praktično nezakonita, odnosno delovi koji se odnose na obavezu pečatiranja, jer se pečat ne pominje u zakonima na osnovu kojih su doneti, navodi NALED.

Izrada pečata u proseku košta od 1.660 do 2.800 dinara, što nije veliki trošak, ali kada se u obzir uzme količina papira koje privreda mora svakodnevno da pečatira troškovi su značajni, kaže Vojislav Genić, član UO NALED-a.

Akcionim planom za unapređenje pozicije Srbije na Doing Business listi Svetske banke, kako dodaje, predviđeno je da se razmotri mogućnost ukidanja pečata izjednačavanjem sa elektronskim potpisom ovlašćenog lica.

"NALED će uz podršku ambasade Velike Britanije i britanskog Fonda za dobru upravu sprovesti analizu postojećeg stanja, kao i troškova i koristi od eliminisanja pečata, a potom i predložiti izmene propisa kojima se njegova upotreba stavlja van snage", najavljuje Genić.

NALED podržava ideju i da se privredi omogući korišćenje elektronskog pečata.

Elektronski pečat bio bi novina u poslovanju u Srbiji, jer firme sada ne mogu da imaju svoj kvalifikovani elektronski potpis.

Sa e-pečatom bi pravna lica mogla da overavaju elektronske dokumente i obezbede im kvalitetniju zaštitu u odnosu na postojeći oblik pečatiranja.

Izvor: Vebsajt RTV, 04.01.2017.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija