Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ZAŠTITI PRAVA NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU: OD 1. JANUARA 2016. GODINE GRAđANI MOGU DA POšALJU PRIGOVOR PREDSEDNIKU SUDA I DA DOBIJU ODšTETU OD 300 DO 3.000 EVRA, UKOLIKO SE UTVRDI DA JE SUD ODGOVORAN ZBOG ODUGOVLAčENJA SUDSKOG POSTUPKA. SUDSKU ZAšTITU PRAVA NA SUđENJE U RAZUMNOM ROKU MOGU DA TRAżE SVE STRANKE U SUDSKOM POSTUPKU, šTO UKLJUčUJE I IZVRšNI POSTUPAK I VANPARNIčNI POSTUPAK, OSIM JAVNOG TUżIOCA. PRIVATNI TUżILAC, OšTEćENI I OšTEćENI KAO TUżILAC U KRIVIčNOM POSTUPKU TO PRAVO IMAJU SAMO AKO SU ISTAKLI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTEV


Od prvog januara 2016. godine građani Srbije kojima je povređeno pravo na suđenje u razumnom roku dobijaće odšete od 300 do 3.000 evra, kako je to predviđeno Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku ("Sl. glasnik RS", br. 40/2015 - dalje: Zakon).

Dok se Visokom savetu sudstva nadaju da će ovo učiniti prevosuđe efikasnijim, u nevladinim organizacijama strahuju da će ovako najopterećeiji sudovi postati još opterećeiji.

Dugo trajanje suđenja je stara boljka srpskog pravosuđa, za koju do sada nije bilo leka. Sada će garađanin moći da se žali predsedniku suda koji će svoju odlukui doneti u roku od dva meseca i naložiti sudiji šta mora da uradi.

U Višem sudu u Beogradu postoji postupak koji traje od 1983. godine. Nekoliko poznatih predmeta starije je od pet pa čak i deset godina.

Zakon propisuje poseban postupak za izjavljivanje prigovora, ako stranka smatra da sud ne postupa u primerenom roku. O prigovoru odlučuje predsednik suda, pa ako utvrdi da povreda postoji, može da naloži postupajućem sudiji da preduzme odgovarajuće mere kako bi se postupak okončao što pre. On nalaže i u kom roku treba sprovesti mere.

Osim prava na prigovor, postoji i mogućnost izjavljivanja žalbe na odluku predsednika suda. Zakon ne obuhvata samo postupak pred sudom, već i postupak pred tužilaštvom (dužina tužilačke istrage, na koju stranka takođe može da se žali).

Ako se utvrdi da se povreda prava već desila, stranka može da zahteva naknadu štete. Cilj zakona je da stranke aktivno učestvuju da bi se ubrzao postupak, a ne samo da dođe do naknade. Zato su propisani rokovi u kojima ona treba da postupa kako bi ostvarila svoje pravo, da ne bi bilo njegove zloupotrebe.

Pre podnošenja tužbe za naknadu štete, stranka može da se obrati Pravobranilaštvu i postigne sporazum o visini naknade. Odnosno, postoji mogućnost poravnanja bez pokretanja sudskog postupka. Takođe stranka ima pravo na objavljivanje odluke ako je utvrđena teža povreda prava na suđenje u razumnom roku.

Zakon ne precizira koliki je razumni rok, ali predviđa merila na osnovu kojih će se vrštiti procena od slučaja do slučaja.

Izvor: Vebsajt B92, 03.01.2016.
Izvod iz vesti, Naslov, Obeležavanje: Redakcija