Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU: Pojedini fakulteti neće sprovoditi preporuku Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja da se studentima generacije 2006, 2007. i 2008, a koji studiraju po Bolonjskom sistemu, omogući produžetak studiranja za godinu dana, bez novčane naknade i promene nastavnih planova. To znači da će ovi studenti morati da idu na reupis što u njihovom slučaju znači dodatni trošak, nove ispite i vraćanje na četvrtu ili čak i na treću godinu studija


Uprkos "buni" prvih bolonjskih generacija što ih Narodna skupština Republike Srbije nije tretirala na isti način kao i tzv. večite studente, svi bolonjci će morati da idu na reupis, a ne na produženje roka za studiranje. Bolonjci, koji sad najavljuju i masovni protest za iduću nedelju, tvrde da se većina fakulteta odlučila na produženje za još godinu studija, u skladu sa preporukom ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i uz minimalne troškove, dok je samo 12 fakulteta iz Beograda, Novog Sada i Niša išlo na reupis, što u njihovom slučaju znači ogroman dodatni trošak, nove ispite i vraćanje na četvrtu ili čak i na treću godinu studija.

Dekan beogradskog Pravnog fakulteta, prof. dr Sima Avramović, objašnjava da je do zabune prvo došlo jer je dopis ministra nazvan u javnosti "obavezujuće uputstvo", a zapravo je bilo reči samo o "obaveštenju i informaciji o skupštinskoj raspravi i stavu Odbora za obrazovanje", koje je poslato svim dekanima. Dakle, tvrdi dr Avramović, BU je primio taj dopis k znanju i odlučio da će postupati u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju ("Sl. glasnik RS", br. 76/2005, 100/2007 - autentično tumačenje, 97/2008, 44/2010, 93/2012, 89/2013, 99/2014, 45/2015 - autentično tumačenje, 68/2015 i 87/2016 - dalje: Zakon) i da neće da krši svoj Statut. Drugi problem je mnogi važniji i to je ono što ni studenti ne shvataju:

Ukoliko fakultet ne bude uradio reupis, univerzitet neće moći tom studentu da izda diplomu. Dakle, pravno gledano i po Zakonu, to je jedini mogući način da se ostane u statusu studenta i na kraju stekne diploma. Da je Zakon izmenjen, to bi onda i fakulteti poštovali, ovako su se dekani našli u "klinču" između pogrešno u javnosti shvaćenog pisma ministra i onoga što nalaže Zakon – navodi dr Avramović.

On dodaje da je odluka Saveta i Senata Beogradskog univerziteta, dakle svih dekana da Zakon mora da se poštuje i naglašava da reupis znači samo nadoknadu administrativnih troškova. To, na primer, u slučaju Pravnog fakulteta znači od pet do 10.000 dinara.

On podseća da je generacija 2006. godine reupisana uz mnogo truda fakulteta da im se to omogući, iako im je zakonski istekao studentski staž i da su studenti tada bili jako srećni. Sad je na većini fakulteta gotovo 80 odsto generacije 2007. godine takođe reupisano, a generacija 2008. godine ima još godinu dana da završi studije u zakonskom roku.

Do problema je došlo, priznaje, zato što su pojedini fakulteti zaista naplaćivali ogromne iznose koji su i preko 100.000 dinara za reupis, zato su studenti i reagovali, a pismo ministra je po tumačenju dekana Avramovića trebalo samo da skrene pažnju fakultetima da te iznose koriguju.

U tom smislu, posle pisma ministra i dekani BU su se usaglasili da će, što je više moguće, smanjiti troškovi reupisa. Sad je zauzet stav da treba da se naplaćuju samo administrativni troškovi i slušanje novih ispita, ako postoji razlika u studijskim programima. Neće se naplaćivati priznavanje ispita položenih na istom fakultetu.

Iskustva studenata sa fakulteta u Srbiji su međutim drugačija. Oni tvrde da nije tačno da su svi iz 2006. godine reupisani, da je bilo slučajeva da su fakulteti samo produžili rok za završetak studija i da je do najvećeg raslojavanja u tretmanu fakulteta prema studentima došlo u slučaju generacije 2007. Pri tom su i cenovnici i načini priznavanja i dodavanja ispita razlikovali od fakulteta do fakulteta i od univerziteta do univerziteta.

Varijanta produženja znači od 3000 do 45.000 dinara, što podrazumeva plaćanje osnovnih troškova (kod nekog samo upis, kod nekog bodovi nepoloženih predmet, eventualno još neki trošak ali manji). Varijanta reupisa košta i do 150.000 dinara i znači plaćanje ispisnice, pa upis, plaćanje novih bodova, negde plaćanje pune školarine, jer studenti u slučaju reupisa imaju isključivo samofinansirajući status (iako se i sad vode tako, ali većini se ne naplaćuje nikakva školarina, ili se plaća umanjeni iznos) – navode studenti. Takođe, dodaju, u slučaju reupisa, svaki nepoloženi i dodati predmet se moraju slušati, i vežbe i predavanja. To znači povratak u neku od ranijih godina studija, u najboljem slučaju u četvrtu, ali imaju informacije da je mnogima rečeno da se vraćaju na treću godinu.

Studenti ne mogu da razumeju ni argumentaciju pojedinih fakultetskih uprava da su generaciju 2006. reupisali prošle godine, jer tvrde da većina fakulteta to ipak nije uradila. Onda su i ti fakulteti, kako ističe Savet za borbu protiv korupcije, prekršili Zakon.

Na osnovu spiska koji su studenti dostavili ministru Šarčeviću, u pitanju je najmanje 12, uglavnom beogradskih fakulteta i to – Ekonomski (samo generacija 2008. ima odobrenu godinu, ostale šalju na reupis), Fakultet Bezbednosti, Pravni, Filološki, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Fakultet veterinarske medicine, Matematički, Poljoprivredni i Saobraćajni fakultet, kao i Pravni fakultet u Novom Sadu i Mašinski fakultet u Nišu.

Pojedini poslanici su i tokom rasprave u Narodnoj skupštini Republike Srbije skretali pažnju na to da može doći do ovog problema, jer je "materijalna korist fakulteta ispred interesa studenta" i insistirali da uputstvo bude obavezujuće, na šta je ministar prosvete klimao glavom.

Izvor: Vebsajt Politika, Sandra Gucijan, 03.11.2016.
Naslov: Redakcija