ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU: 2016. GODINE USLOV ZA STAROSNU PENZIJU żENA JE 61 GODINA żIVOTA I NAJMANJE 15 GODINA PENZIJSKOG STAżA, KOD MUšKARACA NEMA PROMENA

Žene u Srbiji od 2016. godine idu u penziju kada napune 61 godinu, uz najmanje 15 godina staža, ali će i dalje ići u penziju mlađe nego žene u većini članica EU, dok je trenutna starosna granica za muškarce oko evropskog proseka. Izjednačavanje uslova i povećanje starosne granice trend je svugde u svetu, najvećim delom zbog starenja stanovništva i pritisaka na budžet, a cilj velikog dela EU je starosna granica od 65 i 67 godina i izjednačavanje muškaraca i žena u narednih deceniju i po, dok će u nekim slučajevima izjednačavanje doći oko 2040. i kasnije.

Žene u Srbiji su za sada u povoljnijem položaju po pitanju penzionisanja nego u većini članica EU.

U penziju su u 2015. najmlađe mogle da odu žene u Austriji i Rumuniji (sa po 60 godina), u Hrvatskoj sa 61 godinom i tri meseca, Poljskoj sa 60 godina i sedam meseci, a u Litvaniji sa nešto više od 61. godine života, dok je u Slovačkoj i Češkoj predviđen raspon od 58 godina i tri meseca do 62 godine.

Na drugoj strani tabele je Grčka, u kojoj se i muškarci i žene zvanično penzionišu sa 67 godina, pokazuju podaci finske institucije u sklopu državnog Finskog centra za penzije Etk.

U narednih 15 godina gotovo sve evropske zemlje će podići starosnu granicu za penzionisanje na najmanje 65 godina, sa izuzetkom Slovačke, u kojoj će se granica za muškarce i žene izjednačiti na 62 godine, pošto sada žene mogu u nekim slučajevima u penziju sa 58 godina i tri meseca.

Zemlje imaju različite rokove za podizanje starosne granice za penzije, a planirano podizanje starosne granice će se, uz nekoliko izuzetaka, sprovesti u narednih deceniju i po.

Najkasnije će se u penziju, sa 68 godina, odlaziti u Irskoj (od 2028.) i Velikoj Britaniji, gde će od 2027. godine granica biti 67 godina, a do 68 biće podignuta do 2046. godine.

Starosna granica od 67 godina primenjivaće se nakon planiranih reformi u 11 zemalja, a 65 godina u 13 zemalja.

Način podizanja starosne granice takođe se razlikuje od zemlje do zemlje. Neke zemlje imaju unapred utvrđen ritam podizanja starosne granice, poput Srbije, a takav slučaj je Češka.

U više zemalja će podizanje strosne granice biti vezano za produženje očekivanog životnog veka. Takav sistem imaju Danska, Grčka, Italija, Holandija, Portugal i Slovačka, dok će u Britaniji životni vek biti jedan od elemenata koji će uticati na granicu.

Ističe se da u mnogim zemljama postoji i mogućnost prevremenog odlaska u penziju, a u nekim zemljama to je moguće i bez umanjenja penzije, ako je posebno dug radni vek tokom kojeg je plaćano osiguranje.

Izvor: Vebsajt Politika, 01.01.2016.
Naslov: Redakcija