Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O VRAĆANJU ODUZETE IMOVINE I OBEŠTEĆENJU: STRANI DRžAVLJANI, UGLAVNOM SRPSKOG POREKLA, PODNELI SU AGENCIJI ZA RESTITUCIJU OKO 2.600 ZAHTEVA ZA POVRAćAJ ODUZETE IMOVINE. ZAKONOM JE PREDVIđENO DA ćE NATURALNA RESTITUCIJA, OSIM POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIšTA, BITI ZAVRšENA DO KRAJA 2017. GODINE


Strani državljani, uglavnom srpskog porekla, najčešće iz Austrije, Nemačke, Hrvatske, Mađarske, Bugarske, SAD i Izraela, podneli su Agenciji za restituciju oko 2.600 zahteva za povraćaj oduzete imovine, a direktor Agencije, Strahinja Sekulić, ističe da je reč o značajnoj imovini.

"Doneli smo rešenja i vratili smo tu imovinu, bez bilo kakve diskriminacije", kaže Sekulić.

Prema njegovim rečima, do sada su građanima SAD vraćena 73 poslovna prostora ukupne površine od oko 4.000 metara kvadratnih, 12 stanova, šest zgrada, oko 30.000 metara kvadratnih neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta, te 28 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Kako je naveo, državljanima Izraela vraćeno je 20 poslovnih prostora ukupne površine oko 1.200 metara kvadratnih, dva stana, dve zgrade, 1.248 metara kvadratnih neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta i 508 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Građanima Austrije je, dodaje, vraćeno osam poslovnih prostora ukupne površine oko 2.000 metara kvadratnih, stan od 124 metara kvadratnih, 452 metara kvadratnih neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta i 130 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Državljanima Nemačke vraćeno je 15 poslovnih prostora ukupne površine oko 2.000 metara kvadratnih, dva stana, jedna zgrada i 26 hektara poljoprivrednog zemljišta, a građanima Francuske vraćeno je 20 poslovnih prostora ukupne površine oko 2.600 metara kvadratnih, pet zgrada, 6.500 metara kvadratnih neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta i oko šest hektara poljoprivrednog zemljišta.

Naturalna restitucija će biti završena do kraja 2017. godine, procenjuje Sekulić i ističe da je nekadašnjim vlasnicima brojnih zgrada, poslovnih prostora i stanova do sada u naturi vraćeno 95 odsto objekata.

"Agencija je do sada rešila 41.461 zahtev ili oko 55 odsto od ukupno podnetih zahteva, a bivšim vlasnicima vraćena su 3.892 poslovna prostora, 691 stan i 741 zgrada, što je ukupno 5.335 objekata površine 551.570 metara kvadratnih", rekao je Sekulić.

Prema njegovim rečima, naturalna restitucija će biti završena do kraja iduće godine, osim poljoprivrednog zemljišta, mada su i tu napravljeni značajni prodori.

Sledeća faza je obeštećenje i taj posao će trajati u narednih pet do sedam godina kada bi ceo postupak restitucije trebalo da se okonča.

"Zakonom o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 108/2013, 142/2014 i 88/2015 - odluka US) je predviđeno da obeštećenje počne od 2018. godine. Do tog momenta mi treba da procenimo celokupnu imovinu koja ne može da bude vraćena u naturi", rekao je Sekulić navodeći da je za obeštećenje po Zakonu predviđeno dve milijarde evra.

Po procenama Agencije, kaže Sekulić, starim vlasnicima biće moguće isplatiti od 10 do 15 odsto od vrednosti oduzete imovine.

"To je realnost, drugačije je nemoguće. Vrednost oduzete imovine je preko 40 milijardi evra. Srbija nema kapacitete da u potpunosti obešteti. Način na koji radimo je prihvatljiv i najmanje nepravedan", rekao je Sekulić.

Na pitanje šta Agencija može da uradi kako se ne bi dešavalo da vlasnici promene namenu nekih objekata u kojima su bile važne institucije, kao što je slučaj sa galerijom Grafički kolektiv na Obilićevom vencu u čijem objektu je planiran lokal brze hrane, Sekulić kaže da Agencija ne može i ne treba ništa da radi, niti država može bilo šta da radi, jer vlasnik upravlja svojom imovinom na način za koji misli da je najbolji za njega.

"Odmah do tog objekta imate niz kafana i kafića. Koliko znam, 90-tih sve knjižare su pretvorene u parfimerije pa niko nije reagovao. Ne možete proces koji je nezaustavljiv zaustaviti na taj način prisilom i to samo po osnovu restitucije", navodi Sekulić i dodaje da je i do sada u objektu u kojem je bila galerija Grafički kolektiv jedan deo korišćen kao restoran.

S tim u vezi primećuje da niko, recimo nije pominjao pitanje Jugoslovenske knjige u Knez Mihailovoj, Nolitove knjižare u Kralja Milana, niti drugih knjižara koje su jednostavno nestale, a u kojima čak nije bilo promene vlasništva, nego se promenio samo zakupac, koji je promenio i namenu lokala.

"Moramo da se naviknemo da poštujemo tuđe pravo svojine i da je neko ko je ili kupio ili dobio od restitucije nazad vlastan da odlučuje o tome kako je u njegovom najboljem interesu, naravno poštujući zakon", navodi Sekulić.

Kad je reč o sprovođenju Zakona o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta koje nemaju živih zakonskih naslednika ("Sl. glasnik RS", br. 13/2016), to ide odlično, tačnije, dodaje, krenulo je bolje nego što se očekivalo.

"Do sada smo vratili više od 1.000 metara kvadratnih poslovnog prostora i to u centru Beograda. Nastavljamo dalje, 14 objekata smo vratili čija je vrednost veća od dva miliona evra", rekao je Sekulić, navodeći da je u Agenciji organizovana posebna jedinica za vođenje ovih predmeta koja je već tokom jula donela prva rešenja, te da je odlična saradnja sa jevrejskim opštinama.

Upitan da li će restitucija staviti tačku na pitanje imovinskih odnosa u Srbiji, Sekulić kaže da će jedan značajan deo imovine biti regulisan, evidentiran i vrlo precizno upisan u katastar.

"Drugi deo i strašan problem je upis javne svojine. To je svojina lokalnih samouprava, Republike Srbije i javnih preduzeća. To je posao koji za sada nije dobro krenuo. Moraće da se precizno evidentira ta imovina, da država konačno zna šta poseduje, sa čim može da raspolaže", navodi Sekulić.

Dodaje da bez preciznih podataka ne možemo reći da smo ozbiljna država.

"Taj posao nije nemoguć posao. Postupak restitucije pokazuje da možemo, da imamo kapaciteta da to uradimo, ali moramo da sednemo da radimo", uveren je Sekulić.

Navodeći da veliki broj ljudi u državi radi na imovinskim poslovima u sekretarijatima, odeljenjima za imovinsko-pravne poslove, republičkom i gradskim pravobranilaštvima, raznim direkcijama, a da imamo loš rezultat, Sekulić kaže da se tom poslu mora sistemski pristupiti, a ne olako.

"Treba naći ljude koji će se tome posvetiti 24 časa dnevno i brzo bismo došli do rezultata", kaže Sekulić.

Izvor: Vebsajt Tanjug, 01.10.2016.
Naslov: Redakcija