Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O ZADRUGAMA


NACRT ZAKONA O ZADRUGAMA

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet zakona

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se pravni položaj zadruga, a naročito njihovo osnivanje, upravljanje i organi zadruge, sticanje i prestanak statusa zadrugara, knjiga zadrugara, imovina i poslovanje zadruge, fondovi, raspodela dobiti i pokriće gubitaka u zadrugama, prestanak zadruge, zadružni savezi, registracija zadruga, kao i druga pitanja značajna za položaj i rad zadruge.

Pojam zadruge

Član 2.

Zadruga je pravno lice koje predstavlja poseban oblik organizovanja fizičkih lica (u daljem tekstu: zadrugar) koji poslovanjem na zadružnim načelima ostvaruju svoje ekonomske, socijalne i kulturne interese i koji na demokratski način upravljaju i kontrolišu zadrugu (u daljem tekstu: zadruga).

Pojam zadrugara

Član 3.

Zadrugar je fizičko lice koje je član zadruge i u celosti ili delimično posluje posredstvom zadruge, odnosno koje posredstvom zadruge prodaje svoje proizvode i/ili usluge, nabavlja proizvode ili koristi usluge potrebne za obavljanje svoje delatnosti ili na drugi način neposredno učestvuje u obavljanju delatnosti radi kojih je zadruga osnovana.

Zadružne vrednosti i principi

Član 4.

Zadruga se osniva i posluje na zadružnim vrednostima koje se sprovode u skladu sa zadružnim principima.

Zadružne vrednosti su: samopomoć, samoodgovornost, demokratičnost, jednakost, pravičnost i solidarnost koje se sprovode u skladu sa zadružnim principima, kojima se, kao smernicama konkretizovanim u zadružnim pravilima, članovi zadruge rukovode u upravljanju i poslovanju zadrugom.

Osnivanje i rad zadruga se zasniva na sledećim principima:

1) dobrovoljno i otvoreno članstvo koje podrazumeva da su zadruge dobrovoljne organizacije otvorene za sva lica, koja mogu da koriste njene usluge i koja su spremna da prihvate odgovornost članstva, bez obzira na polne, socijalne, rasne, političke i verske razlike;

2) demokratska kontrola od strane zadrugara ostvaruje se kroz zadrugu kao demokratsku organizaciju kontrolisanu od strane svojih članova, koji aktivno učestvuju u donošenju odluka i formulisanju njene poslovne i razvojne politike, kao i odgovornost izabranih predstavnika zadruge svim članovima zadruge. Svaki zadrugar ima jednako pravo glasa u upravljanju i kontroli poslovanja zadruge (po principu: jedan član – jedan glas);

3) ekonomsko učešće zadrugara ostvaruje se tako što članovi ravnopravno doprinose kapitalu svojih zadruga i demokratski ga kontrolišu. Zadrugarima, uobičajeno, pripada pravo na ograničenu naknadu, ako je primaju, na ime kapitala nastalog osnivačkim ulogom članova. Članovi izdvajaju viškove za neke ili sve od sledećih ciljeva: razvijanje njihove saradnje operativno, moguće uspostavljanjem rezervi od kojih bar jedan deo ne može da bude deljiv; podela članovima u srazmeri sa njihovim transakcijama koje su imali sa zadrugom i podršku drugih aktivnosti odobrenih od strane članstva;

4) autonomija i nezavisnost zadruge se ogleda u samostalnosti organizacije samopomoći zadruge kojom upravljaju i koju kontrolišu zadrugari. Zadruga čuva svoju samostalnost, nezavisnost, demokratsku upravu svojih članova i kada zaključuje ugovore sa drugim subjektima, uključujući i državne organe, ili kada prikuplja kapital od trećih lica;

5) obrazovanje, obuka i informisanje odnosi se na obavezu zadruge da obezbeđuje obrazovanje i obuku za svoje članove, izabrane predstavnike, menadžere i zaposlene, da bi oni mogli efektivno doprinositi razvoju svojih zadruga i informisanju javnosti - naročito mlade i lidere o prirodi i korisnosti zadruga;

6) međuzadružna saradnja ukazuje na činjenicu da zadruge najdelotvornije služe svojim članovima istovremeno jačajući zadružni pokret tako što rade zajedno kroz lokalne, regionalne, nacionalne i međunarodne strukture;

7) briga za zajednicu se manifestuje kroz aktivnosti zadruge u skladu sa održivim razvojem svojih zajednica kroz politiku odobrenu od strane njihovih članova.

Zadruga kao pravno lice

Član 5.

Zadruga stiče svojstvo pravnog lica upisom u registar koji vodi organ nadležan za poslove registracije privrednih subjekata (u daljem tekstu: Registar), u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija privrednih subjekata.

Zadruga se ne može organizovati kao privredno društvo u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva ili kao drugi oblik organizovanja, niti se može pripojiti ili spojiti sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem koje nije zadruga, niti promeniti oblik u privredno društvo ili drugo pravno lice, osim u slučajevima predviđenim propisima kojima se uređuje stečaj.

Zadruga može biti osnivač, odnosno član drugog pravnog lica, u skladu sa zakonom i zadružnim pravilima.

Ogranak

Član 6.

Zadruga može da obrazuje jedan ili više ogranaka.

Ogranak je izdvojeni organizacioni deo zadruge koji nema status pravnog lica i preko koga zadruga obavlja delatnost u skladu sa zakonom.

Ogranak ima svoje mesto poslovanja, pretežnu delatnost i zastupnika, a poslove sa trećim licima obavlja u ime i za račun zadruge.

Zadruga neograničeno odgovara za obaveze prema trećim licima koje nastanu u poslovanju njegovog ogranka.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, studentske, omladinske i stambene zadruge ne mogu osnivati ogranke.

Poslovno ime

Član 7.

Zadruga posluje pod registrovanim poslovnim imenom.

Poslovno ime zadruge obavezno sadrži oznaku vrste zadruge, pravne forme, naziva zadruge i mesta sedišta.

Isključivo privredni subjekti koji su registrovani i posluju u skladu sa ovim zakonom imaju pravo i obavezu da u poslovnom imenu koriste reč "zadruga".

Zadruga može u poslovanju, pored poslovnog imena, da koristi i skraćeno poslovno ime, kao i poslovno ime na stranom jeziku, ako su ta imena navedena u osnivačkom aktu i registrovana u skladu sa zakonom o kojim se reguliše registracija privrednih subjekata.

Skraćeno poslovno ime obavezno sadrži naziv i pravnu formu.

Poslovno ime odnosno naziv zadruge ne može da bude zamenljivo sa poslovnim imenom, odnosno nazivom druge zadruge, drugog privrednog subjekta ili drugog pravnog lica, niti da izaziva zabunu o identitetu i delatnosti zadruge ili povezanosti sa privrednim društvom, te da vređa prava intelektualne svojine, odnosno druga prava.

Sedište i adresa za prijem pošte

Član 8.

Sedište zadruge je mesto na teritoriji Republike Srbije iz koga se upravlja poslovanjem zadruge.

Sedište zadruge određuje se osnivačkim aktom.

Dostavljanje se vrši na adresu sedišta zadruge.

Izuzetno, zadruga može da ima posebnu adresu za prijem pošte na koju se vrši dostavljanje.

Delatnost zadruge

Član 10.

Zadruga može obavljati sve zakonom dozvoljene delatnosti.

Pretežna delatnost zadruge određuje vrstu zadruge.

Pretežna delatnost je ona deletnost koja je kao takva određena osnivačkim aktom i upisana u Registar.

Vrste zadruga

Član 11.

Zadruge se mogu osnovati kao zemljoradničke ili poljoprivredne, stambene, potrošačke, zanatske, socijalne, studentsko-omladinske, učeničke, zdravstvene i ekološke, kao i druge vrste zadruga za obavljanje proizvodnje, prometa robe, vršenja usluga i drugih delatnosti u skladu sa ovim zakonom.

Ovaj zakon primenjuje se na sve vrste zadruga, osim ako posebnim propisom donetim na osnovu ovog zakona, za pojedine vrste zadruga nije drukčije određeno.

Odredbe ovog zakona ne primenjuju se na osnivanje i rad učeničkih zadruga.

Obrazovanje i rad učeničkih zadruga urediće se posebnim propisima iz oblasti obrazovanja.

Član 12.

Zemljoradničke ili poljoprivredne zadruge mogu biti opšte i specijalizovane (ratarske, voćarske, povrtarske, vinogradarske, stočarske, pčelarske i dr.).

Zemljoradničke zadruge proizvode, otkupljuju, prerađuju i prodaju poljoprivredne, prehrambene i druge proizvode zadruge i zadrugara, snadbevaju zadrugare reprodukcionim materijalom, energentima, sredstvima za proizvodnju, delovima za poljoprivrednu mehanizaciju i drugom robom, vrše promet roba i usluga zadruge, zadrugara i za zadrugare i pružaju usluge domaćinstvima poljoprivrednika u organizovanju i razvoju seoskog turizma i vrše sve ostale poslove od interesa za poslovanje zadruge.

Specijalizovane zemljoradničke zadruge organizuju proizvodnju određenih proizvoda, njihovu preradu i plasman na tržištu.

Stambene zadruge, kao investitori i izvođači radova, organizuju izgradnju i održavanje, grade i održavaju stanove, stambene zgrade, garaže i poslovni prostor za zadrugare, angažovanjem sredstava i rada zadrugara i drugih fizičkih i pravnih lica. Angažovanje sredstava i ličnog rada zadrugara se uređuje pojedinačnim ugovorom između stambene zadruge i njenih članova u skladu sa pozitivnim propisima i zadružnim pravilima.

Potrošačke zadruge snadbevaju proizvodima široke potrošnje i pružaju određene usluge svojim članovima i članovima drugih vrsta zadruga.

Zanatske zadruge izrađuju i prodaju svoje zanatske proizvode i proizvode domaće radinosti, kao i zanatske proizvode i proizvode domaće radinosti svojih članova, obavljaju zanatske usluge i snadbevaju članove materijalom i sredstvima za proizvodnju.

Strudentsko-omladinske zadruge, kao radne zadruge, na organizovan način obezbeđuju zadrugarima obavljanje privremeni i povremenih poslova kod privrednih subjekata u skladu sa propisima iz oblasti rada, koji ne mogu da traju duže od 90 dana u kalendarskoj godini, a u cilju sticanja dopunskih sredstava za školovanje i zadovoljenje osnovnih socilanih, kulturnih i drugih ličnih i zajedničkih potreba.

Studentsko-omladinske zadruge mogu obavljati poslove posredovanja u zapošljavanju u skladu sa propisima o radu i zapošljavanju.

Zdravstvene zadruge pružaju pomoć zadrugarima i članovima njihovih porodica u ostvarivanju zdravstvene zaštite.

Socijalne zadruge obavljaju različite delatnosti radi ostvarenja socijalne, ekonomske i radne uključenosti, kao i zadovoljenja drugih srodnih potreba pripadnika ugroženih društvenih grupa, ili radi obezbeđivanja usluga i rešavanja drugih socijalnih problema unutar lokalne zajednice.

Socijalni ciljevi socijalne zadruge se bliže određuju zadružnim pravilima.

Socijalne zadruge dužne su da najmanje polovinu ostvarenih prihoda koje ostvaruju obavljanjem delatnosti ulažu u unapređenje i ostvarivanje svojih socijalnih ciljeva.

Pod pripadnicima ugroženih društvenih grupa, u smislu ovog zakona, smatraju se lica koja pripadaju društvenim grupama koje se nalaze u stanju socijalne

potrebe u skladu sa zakonom koji uređuje oblast socijalne zaštite i obezbeđivanja socijalne sigurnosti građana.

Zadruge se mogu osnivati i za obavljanje drugih delatnosti koje nisu zabranjene zakonom.

Posebna zaštita

Član 13.

Zadruga uživa posebnu zaštitu Republike, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave u obavljanju njene pretežne delatnosti.

Posebna zaštita iz stava 1. ovog člana ogleda se u podsticanju zadrugarstva merama ekonomske i agrarne politike, uključujući davanje odgovarajućih olakšica i pogodnosti, koje se utvrđuju posebnim propisima, kao i mogućnosti osnivanja posebnih fondova (fondacija) za razvoj zadruga od strane jedinica lokalne samouprave ili autonomne pokrajine ili obezbeđivanjem sredstava u budžetu jedinica lokalne samouprave, autonomne pokrajine i republike.

Član 14.

Na sva pitanja koja se odnose na zadruge, a koja nisu posebno uređena ovim zakonom, shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje pravni položaj društava sa ograničenom odgovornošću.

Resorna ministarstva će u roku godinu dana, od dana donošenja ovog zakona, doneti podzakonska akta kojima će se urediti primena zadružnih principa i drugih pitanja od značaja za poslovanje poljoprivrednih, stambenih i omladinsko-studentskih zadruga. Ostale vrste zadruga mogu, u saradnji sa resornim ministarstvima, podzakonskim aktima urediti primenu zadružnih principa i drugih pitanja od značaja za poslovanje tih vrsta zadruga.

Zadružna pravila, kao opšti akti zadruga, ne mogu biti u suprotnosti sa ovim zakonom i pozakonskim aktima iz stava 2. i 3. ovog člana.

II. OSNIVANJE ZADRUGE

Član 15.

Zadruga se osniva na neodređeno vreme na osnivačkoj skupštini, donošenjem osnivačkog akta, zadružnih pravila i izborom organa.

Najmanji broj osnivača

Član 16.

Zadrugu može osnovati najmanje pet poslovno sposobnih fizičkih lica. Najmanji broj osnivača zadruge, propisan stavom 1. ovog člana, ne mogu činiti lica koja žive u zajedničkom domaćinstvu sa osnivačem.

Osnivači i zadrugari mogu da budu domaća i strana fizička lica u skladu sa zakonom.

Sredstva za osnivanje i poslovanje zadruge

Član 17.

Zavisno od ciljeva osnivanja i potrebnih sredstava za osnivanje i poslovanje, zadruge se mogu osnivati sa ulozima ili članarinama, u skladu sa ugovorom o osnivanju i zadružnim pravilima.

Osnivačka skupština

Član 18.

Zadruga se osniva na osnivačkoj skupštini.

Osnivačku skupštinu saziva predstavnik osnivača koji su odlučili da osnuju zadrugu.

Osnivačka skupština se može održati i punovažno odlučivati ako skupštini prisustvuju osnivači u najmanjem broju propisanom u članu 16. ovog zakona.

Osnivačka skupština donosi odluke većinom glasova prisutnih, uz uslov da je potrebno minimum pet glasova za donošenje odluke.

Većinom glasova prisutnih lica iz stava 3. ovog člana, osnivačka skupština bira presednika koji vodi sednicu skupštine.

Na osnivačkoj skupštini određuje se iznos osnovnog kapitala i najniži iznos uloga, odnosno članarine za svakog osnivača zadruge, usvajaju se osnivački akt i zadružna pravila i biraju se organi zadruge.

Ulozi, odnosno članarina mora se uplatiti na račun zadruge u roku od 30 dana od dana održavanja osnivačke skupštine.

Zapisnik

Član 19.

Na osnivačkoj skupštini zadruge vodi se zapisnik u pisanom obliku.

Zapisnik iz stava 1. ovog člana vodi se u knjizi zapisnika, a naročito sadrži: vreme i mesto održavanja osnivačke skupštine, podatke o zadrugarima iz ugovora o osnivanju zadruge, ukupan osnivački kapital zadruge, vrstu i vrednost uloga svakog zadrugara, odnosno članarine, datum do kada treba izvršiti uplatu, odnosno unošenja uloga, odnosno članarine svakog zadrugara, odluku o donošenju zadružnih pravila i odluku o izboru organa zadruge.

Zapisnik iz stava 1. ovog člana potpisuje predsednik osnivačke skupštine, zapisničar i svi prisutni članovi skupštine.

Osnivački akt

Član 20.

Osnivački akt zadruge je ugovor o osnivanju koji se zaključuje u pismenoj formi.

Potpisi osnivača na ugovoru o osnivanju overavaju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje overa potpisa.

Ugovor o osnivanju obavezno sadrži:

1) poslovno ime i sedište zadruge;

2) lično ime i prebivalište, jedinstveni matični broj i broj lične karte svakog osnivača, odnosno za – stranca – umesto jedinstvenog matičnog broja i broja lične karte, sadrži lični broj za stranca i broj lične karte za stranca ili broj pasoša i državu izdavanja;

3) pretežnu delatnost zadruge;

4) podatke o prvom direktoru zadruge ili licu koje će vršiti zastupanje zadruge kao vršilac dužnosti direktora;

5) iznos osnovnog kapitala, iznos, vrstu i vrednost uloga svakog osnivača i opis vrste i vrednosti nenovčanog uloga, kao i vreme uplate novčanih uloga, odnosno način i vreme unošenja nenovčanih uloga;

6) odgovornost zadrugara za obaveze zadruge;

7) iznos, vreme i način plaćanja članarine za osnivače zadruge koja se osniva i posluje bez uloga;

8) način obezbeđenja sredstava za pokriće troškova osnivanja;

9) druga pitanja od značaja za osnivanje zadruge.

Osnivački akt menja se odlukom skupštine zadruge u skladu sa ovim zakonom.

Potpis predsednika skupštine na izmenjenom osnivačkom aktu iz stava 4. ovog člana overava se u skladu sa zakonom kojim se uređuje overa potpisa, ako je to predviđeno osnivačkim aktom i ako je ta obaveza registrovana u skladu sa zakonom o registraciji.

Zakonski zastupnik zadruge u obavezi je da nakon svake izmene osnivačkog akta sačini i potpiše prečišćeni tekst tog dokumenata

Zadružna pravila

Član 21.

Zadružna pravila su opšti akt zadruge kojim se uređuje upravljanje zadrugom, unutrašnja organizacija zadruge i druga pitanja u skladu sa ovim zakonom.

Zadružna pravila sadrže odredbe o:

1) poslovnom imenu i sedištu zadruge;

2) delatnosti zadruge;

3) uslovima i načinu sticanja i prestanka statusa zadrugara;

4) pravima i obavezama zadrugara prema zadruzi i zadruge prema zadrugarima, a naročito u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu;

5) iznosu osnovnog kapitala zadruge u vreme osnivanja, kao i način i uslove za njegovo povećanje i smanjenje;

6) minimalnoj vrednosti novčanog uloga, odnosno članarine osnivača i zadrugara koji pristupaju zadruzi posle osnivanja, načinu i vremenu njihove uplate odnosno načinu utvrđivanja vrednosti i načinu i vremenu unošenja nenovčanih uloga tih zadrugara;

7) načinu donošenja odluke o povećanju i smanjenju uloga i pravima i obavezama zadrugara u pogledu povećanja uloga;

8) načinu utvrđivanja i isplate uloga zadrugarima, u slučaju prestanka statusa zadrugara, odnosno u slučaju prestanka zadruge;

9) odgovornosti zadruge za obaveze u pravnom prometu sa trećim licima;

10) izboru, opozivu i delokrugu organa zadruge, broju članova organa, mandatu, kao i načinu sazivanja i odlučivanja organa;

11) izboru, opozivu, pravima i obavezama predstavnika zadrugara, ako skupštinu čine njihovi predstavnici;

12) zastupanju i predstavljanju zadruge;

13) unutrašnjoj organizaciji zadruge;

14) vrsti i iznosu jemstva, ukoliko je predviđeno obavezno jemstvo, izuzev za zadruge koje se osnivaju uplatom članarine;

15) raspodeli dobiti i pokriću gubitaka zadruge;

16) knjizi zadrugara i knjizi zapisnika;

17) obaveštavanju zadrugara i poslovnoj tajni zadruge;

18) međuzadružnoj saradnji;

19) zadružnom obrazovanju i informisanju zadrugara;

20) statusnim promenama i prestanku zadruge;

21) opštim aktima zadruge i načinu njihovog donošenja i

22) drugim pitanjima od značaja za upravljanje i poslovanje zadruge.

Zadružna pravila menjaju se odlukom skupštine zadruge, u skladu sa odredbama ovog zakona.

Zakonski zastupnik zadruge u obavezi je da nakon svake izmene zadružnih pravila sačini i potpiše prečišćeni tekst tog dokumenata.

Osnovni kapital

Član 22.

Zadrugari ulažu u zadrugu uloge.

Ulozi mogu biti novčani i nenovčani.

Nenovčanim ulogom smatraju se stvari i prava izražene u novčanoj protivvrednosti.

Ulozi zadrugara čine osnovni kapital zadruge.

Minimalni osnovni kapital zadruge iznosi 100 dinara.

Zadružnim pravilima određuje se minimalni pojedinačni ulog.

Ulog i deo uloga se ne mogu vraćati zadrugaru, zalagati niti biti predmet izvršenja ili obezbeđenja za obaveze zadrugara, za vreme trajanja statusa zadrugara.

Zadrugar može imati samo jedan ulog u zadruzi.

Ulozi zadrugara ne moraju biti jednaki.

Ulog zadrugara ne može se prenositi pravnim poslom.

Povećanje i smanjenje osnovnog kapitala

Član 23.

Osnovni kapital zadruge može se povećati ulozima novih zadrugara, povećanjem uloga postojećih zadrugara ili pretvaranjem neraspoređene dobiti i/ili raspoloživih rezervi za te namene prikazanih u finansijskom izveštaju za predhodnu poslovnu godinu, odlukom skupštine zadruge.

Osnovni kapital zadruge može se smanjiti odlukom skupštine zadruge, ali ne ispod zakonom propisanog minimalnog novčanog osnivačkog kapitala.

Članarina

Član 24.

Zadruge koje se osnivaju bez uloga zadrugara, sredstva za osnivanje i poslovanje obezbeđuju iz članarine zadrugara.

Iznos članarine određuje se zadružnim pravilima u jednakom iznosu za sve osnivače, kao i za zadrugare koji pristupe zadruzi nakon osnivanja.

Po prestanku statusa zadrugara, članarina se ne vraća.

Odredbe ovog zakona kojima se uređuje osnovni kapital, ne primenjuju se na zadruge koje se osnivaju i posluju sa članarinama.

III. STICANJE I PRESTANAK STATUSA ZADRUGARA

Sticanje statusa zadrugara

Član 25.

Status zadrugara stiče se osnivanjem zadruge ili pristupanjem zadruzi, na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom i zadružnim pravilima.

Lica koja pristupe zadruzi nakon osnivanja imaju jednak status kao osnivači zadruge.

Status zadrugara ne može se steći samo na osnovu uplate uloga ili članarine, odnosno unosa uloga.

Da bi lice steklo status zadrugara u zemljoradničkoj zadruzi potrebno je da se bavi poslom koji je određen delatnošću zadruge što se uređuje zadružnim pravilima.

Status zadrugara studentsko-omladinske zadruge može steći lice koje nije mlađe od 15 godina ni starije od 30 godina.

Zadrugar studenstko-omladinske zadruge mlađi od 18 godina, može da obavlja privremene i povremene poslove uz pismenu saglasnost roditelja, usvojioca ili staraoca, ako takav rad ne ugrožava njegovo zdravlje, moral i obrazovanje, odnosno ako takav rad nije zabranjen zakonom i shodno drugim uslovima utvrđenim propisima o radu.

Pristupanje

Član 26.

Status zadrugara pristupanjem zadruzi može steći svako fizičko koje podnese pisani zahtev za pristupanje, a u skladu sa ovim zakonom i zadružnim pravilima.

Akti o pristupanju

Član 27.

Status zadrugara pristupanjem zadruzi stiče se na osnovu odluke o prihvatanju zahteva za pristupanje i potpisivanjem pristupne izjave.

Odluku o prihvatanju zahteva za pristupanje zadruzi donosi upravni odbor, odnosno skupština zadruge u zadrugama koje nemaju upravni odbor.

Upravni odbor zadruge ili drugi ovlašćeni organ zadruge dužan je da, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahteva, pismeno obavesti podnosioca zahteva da li je zahtev prihvaćen.

Ako nadležni organ zadruge o svojoj odluci ne obavesti podnosioca zahteva u roku iz stava 5. ovog člana, smatraće se da je zahtev prihvaćen.

Podnosilac zahteva čiji je zahtev odbijen, ima pravo žalbe skupštini zadruge, u roku utvrđenom zadružnim pravilima.

Skupština zadruge mora da donese odluku po žalbi na svojoj prvoj narednoj sednici.

Ako skupština zadruge odluku po žalbi zadrugara ne donese u roku iz stava 7. ovog člana, smatraće se da je žalba usvojena.

Odluka o prihvatanju zahteva za pristupanje

Član 28.

Odluka o prihvatanju zahteva za pristupanje zadruzi sadrži, naročito:

1) lično ime i prebivalište, jedinstveni matični broj i broj lične karte svakog osnivača, odnosno za stranca umesto jedinstvenog matičnog broja i broja lične karte sadrži lični broj za stranca i broj lične karte za stranca ili broj pasoša i državu izdavanja;

2) iznos novčanog uloga ili članarine, odnosno opis vrste i vrednost nenovčanog uloga koje lice koje pristupa zadruzi unosi u zadrugu;

3) vrstu i iznos jemstva, ako postoji;

4) vreme uplate, odnosno način i vreme unošenja nenovčanog uloga i

5) druge odredbe određene zadružnim pravilima.

Pristupna izjava

Član 29.

Odluka o prihvatanju zahteva za pristupanje zadruzi i zadružna pravila dostavljaju se licu koje pristupa zadruzi.

Lice čiji je zahtev o pristupanju zadruzi prihvaćen pristupa zadruzi potpisivanjem pristupne izjave koja sadrži naročito: izjavu potpisnika da prihvata prava, obaveze i odgovornosti zadrugara utvrđenih zadružnim pravilima, odredbe ugovora o osnivanju, kao i da je upoznat sa obavezama zadruge nastalim pre potpisivanja pristupne izjave.

Prestanak statusa zadrugara

Član 30.

Status zadrugara prestaje:

1) istupanjem;

2) isključenjem;

3) smrću zadrugara;

4) prestankom zadruge i

5) u slučaju drugih događaja, koji vode prestanku statusa zadrugara, određenih zadružnim pravilima.

Istupanje

Član 31.

Zadrugar istupa iz zadruge na osnovu pisane izjave o istupanju.

Status zadrugara prestaje kada zadruga primi njegovu pisanu izjavu o istupanju, osim ako u zadružnim pravilima nije određen otkazni rok, koji ne može da bude duži od šest meseci.

Kada članu zadruge prestane status zadrugara on i dalje odgovara za nastale obaveze prema zadruzi.

Isključenje

Član 32.

Zadrugar se isključuje iz zadruge kada namerno ili iz grube nepažnje ugrožava ili otežava ostvarivanje zajedničkih potreba članova zadruge iz člana 2. ovog zakona, kao i iz drugih razloga utvrđenih ovim zakonom i zadružnim pravilima.

Odluku o isključenju zadrugara donosi upravni odbor, odnosno skupština zadruge u zadrugama koje nemaju upravni odbor.

Odluka iz stava 2. ovog člana obavezno sadrži obrazloženje i pouku o pravnom leku.

Protiv odluke o isključenju zadrugar može podneti žalbu skupštini zadruge, u roku od 15 dana od dana prijema odluke.

Skupština zadruge je dužna da donese odluku po žalbi na prvoj narednoj sednici.

Ako skupština zadruge odluku po žalbi zadrugara ne donese u roku iz stava 5. ovog člana, smatraće se da je žalba usvojena.

Status zadrugara prestaje danom isteka roka za podnošenje žalbe, odnosno danom donošenja odluke skupštine zadruge kojom je žalba odbijena.

Prava i obaveze zadrugara u slučaju prestanka statusa zadrugara

Član 33.

Danom prestanka statusa zadrugara, prestaju prava i obaveze zadrugara, osim prava i obaveza utvrđenih ovim zakonom i zadružnim pravilima.

Zadrugar, odnosno njegov naslednik ili pravni sledbenik dužan je da, pre prestanka statusa zadrugara, izmiri sve svoje obaveze prema zadruzi na način i pod uslovima koji su određeni zadružnim pravilima.

Ukoliko obaveze po zaključenim ugovorima i drugim pojedinačnim poslovima sa zadrugom dospevaju nakon prestanka statusa zadrugara, ili nisu izmirene u roku, zadrugar je dužan da ispuni ove obaveze nezavisno od toga da li mu je status zadrugara prestao.

Po prestanku statusa zadrugara, zadrugar, odnosno njegov naslednik ili pravni sledbenik ima pravo na isplatu, odnosno povraćaj uloga, na način i u rokovima određenim zadružnim pravilima.

Ulozi se ne mogu vraćati pre prestanka odgovornosti zadrugara za obaveze zadruge.

Isplata uloga vrši se u novcu, ako zadružnim pravilima nije određeno da se vrednost uloga umesto isplate u novcu, može nadoknaditi u stvarima, a na osnovu pismenog sporazuma sa zadrugarom.

Zadruga vrši isplatu uloga i neraspoređene dobiti zadrugaru kome je prestao status zadrugara, odnosno njegovim naslednicima ili pravnim sledbenicima najkasnije u roku od šest meseci po proteku poslovne godine u kojoj je zadrugar izgubio ovaj status.

Alternativni načini rešavanja sporova u zadruzi

Član 34.

Zadrugari i zadruga mogu svoje sporove iz međusobnih odnosa u vezi sa članstvom i poslovanjem u zadruzi najpre izneti pred miritelja radi pokušaja sporazumnog rešavanja spora.

Postupak mirenja, izbor miritelja, obaveznost postupka pred miriteljem i ostala pitanja uređuju se zadružnim pravilima u skladu sa zakonom.

Knjiga zadrugara

Član 35.

Zadruga je dužna da vodi knjigu zadrugara.

Knjiga zadrugara ima karakter javne isprave.

U knjigu zadrugara upisuje se: ime i prezime, prebivalište, zanimanje, jedinstveni matični broj građana i broj lične karte zadrugara; datum sticanja statusa zadrugara; vrsta, datum i iznos upisanog uloga zadrugara; datum i iznos uplaćenog, odnosno unetog uloga; iznos i način plaćanja članarine; datum i način prestanka statusa zadrugara; datum isplate uloga i drugi podaci određeni zadružnim pravilima, kao i sve promene tih podataka.

Zadruga je dužna da trajno čuva knjigu zadrugara i da je redovno ažurira.

Zadruga je dužna da knjigu zadrugara drži u sedištu zadruge.

Zadruge koje posluju sa članarinama dužne su da jednom godišnje ažuriraju podatke o članstvu u zadruzi.

Zadruge koje posluju sa članarinama dužne su da jednom godišnje u elektronskom obliku, prilikom podnošenja finansijskih izveštaja, Registratoru dostave na uvid i knjigu zadrugara.

Zadrugari imaju pravo uvida u knjigu zadrugara i pravo na izvode iz knjige zadrugara.

Poverioci zadruge i druga ovlašćena lica koja imaju pravni interes imaju pravo uvida u knjigu zadrugara na osnovu pisanog zahteva.

Pisane izjave o pristupanju, odnosno pisane izjave o istupanju iz zadruge, kao i druga akta u vezi sa sticanjem i prestankom statusa zadrugara, sastavni su deo knjige zadrugara.

Po prestanku zadruge po bilo kom osnovu, zakonski zastupnik zadruge ili drugo ovlašćeno lice, knjigu zadrugara predaju Registratoru na trajno čuvanje.

IV. UPRAVLJANJE ZADRUGOM I ORGANI ZADRUGE

Upravljanje zadrugom

Član 36.

Zadrugom upravljaju zadrugari.

U upravljanju zadrugom, članovi zadruge imaju jednako pravo glasa (princip "jedan član - jedan glas").

Organi zadruge

Član 37.

Organi zadruge su: skupština, upravni odbor, nadzorni odbor i direktor.

Predsednik i članovi upravnog odbora, nadzornog odbora i direktor, biraju se na vreme određeno zadružnim pravilima, koje ne može biti duže od pet godina, uz mogućnost ponovnog izbora.

U zadruzi koja ima manje od 20 zadrugara, zadružnim pravilima može da se odredi da funkciju upravnog odbora i nadzornog odbora vrši skupština zadruge.

Uslovi za punovažno odlučivanje organa zadruge

Član 38.

Skupština zadruge, upravni odbor i nadzorni odbor, mogu punovažno da odlučuju ako su njihove sednice uredno sazvane u skladu sa pravilima zadruge.

1. Skupština zadruge

Sastav i nadležnost

Član 39.

Skupštinu zadruge čine svi zadrugari.

Skupština zadruge:

1) donosi osnivački akt;

2) donosi zadružna pravila;

3) usvaja izmene i dopune osnivačkog akta i zadružnih pravila;

4) odlučuje o promeni sedišta, poslovnog imena, pretežnoj delatnosti, vrsti zadruge, obrazovanju ili gašenju ogranaka zadruge;

5) odlučuje o statusnim promenama i prestanku zadruge;

6) odlučuje o osnivanju privrednog društva ili drugog pravnog lica;

7) odlučuje o povećanju i smanjenju osnovnog kapitala zadruge;

8) odlučuje o obrazovanju ili gašenju fondova za različite namene i načinu njihovog korišćenja;

9) utvrđuje poslovnu politiku i usvaja godišnji izveštaj o poslovanju i sprovođenju poslovne politike;

10) usvaja plan rada, finansijski plan i program razvoja;

11) usvaja finansijske izveštaje;

12) odlučuje o raspodeli dobiti i pokriću gubitaka;

14) bira i razrešava direktora zadruge;

15) odlučuje o raspolaganju imovinom;

16) odlučuje o imenovanju i razrešenju likvidacionog upravnika;

17) bira i razrešava članove upravnog i nadzornog odbora, kao i predsednika skupštine;

18) donosi poslovnik o svom radu;

19) odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa ovim zakonom i zadružnim pravilima.

Način rada i odlučivanja

Član 40.

Sednice skupštine mogu biti redovne i vanredne.

Redovna sednica skupština održava se jednom godišnje.

Redovna sednica skupština zadruge održava se najkasnije u roku od pet meseci od završetka poslovne godine, radi usvajanja finansijskih izveštaja i odlučivanja o raspodeli dobiti.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, zadruge koje podležu reviziji redovnih finansijskih godišnjih izveštaja obavezne su da redovnu skupštinu održe najkasnije u roku od četiri meseca od završetka poslovne godine, radi usvajanja finansijskih izveštaja i odlučivanja o raspodeli dobiti. Vanredna sednica skupštine održava se po potrebi, kao i kada je to određeno ovim zakonom ili zadružnim pravilima.

Sednicu skupštine zadruge saziva predsednik skupštine.

Predsednik skupštine zadruge dužan je da sazove vanrednu sednicu skupštine zadruge i na zahtev direktora, upravnog odbora, nadzornog odbora ili na zahtev trećine zadrugara, ako zadružnim pravilima nije drukčije određeno.

Ukoliko predsednik skupštine zadruge nije u mogućnosti ili odbije da na osnovu zahteva iz stava 6. ovog člana sazove skupštinu zadruge, skupštinu može sazvati i sam podnosilac zahteva ako ispuni uslove iz stava 6. ovog člana.

Predstavljanje u skupštini zadruge

Član 41.

Ako zadruga ima više od 100 zadrugara, zadružnim pravilima može se odrediti način njihovog predstavljanja u skupštini.

Predstavnik zadrugara ne može biti lice koje nije zadrugar.

Predstavnici ne mogu odlučivati o statusnim promenama zadruge, prestanku zadruge i raspolaganju imovinom zadruge.

Predstavnike u predstavničku skupštinu biraju zadrugari ličnim izjašnjavanjem na skupštini zadruge, a skupština zadruge potvrđuje njihovo ovlašćenje za predstavljanje usvajanjem predloga zadrugara većinom glasova prisutnih članova.

Predstavnici članova zadruge biraju se na vreme koje ne može biti duže od 4 godina uz mogućnost ponovnog izbora.

Izuzetno od stav 3. ovog člana, kod stambenih i omladinskih zadruga koje imaju više od 250 članova, predstavnici mogu odlučivati o svim pitanjima, ako je to predviđeno zadružnim pravilima.

2. Upravni odbor

Sastav i izbor

Član 42.

Upravni odbor sastoji se od najmanje tri člana.

Broj članova i način popunjavanja sastava upravnog odbora određuje se zadružnim pravilima.

Članovi upravnog odbora biraju se iz reda zadrugara.

Upravni odbor ima predsednika, koga biraju članovi upravnog odbora, većinom od ukupnog broja članova.

Za člana upravnog odbora ne može biti biran predsednik skupštine, članovi nadzornog odbora i direktor zadruge.

Nadležnost

Član 43.

Upravni odbor:

1) predlaže i sprovodi poslovnu politiku i priprema izveštaje o sprovođenju poslovne politike;

2) razmatra i predlaže plan rada, finansijski plan i program razvoja;

3) razmatra i predlaže izveštaj o poslovanju;

4) razmatra i predlaže usvajanje finansijskih izveštaja;

5) odlučuje o sticanju i prestanku statusa zadrugara, nakon osnivanja zadruge;

1) predlaže raspodelu dobiti i način pokrića gubitaka;

2) priprema predloge odluka za skupštinu zadruge i sprovodi odluke skupštine zadruge;

3) predlaže skupštini izbor i razrešenje direktora zadruge;

4) donosi investicionih odluka;

5) predlaže skupštini odluke o raspolaganju imovinom u skladu sa zadružnim pravilima;

6) donosi poslovnik o svom radu;

7) donosi odluke i obavlja i druge poslove, u skladu sa ovim zakonom i zadružnim pravilima.

Odlučivanje i odgovornost

Član 44.

Upravni odbor može odlučivati ako sednici prisustvuje više od polovine od ukupnog broja članova.

Upravni odbor donosi odluke većinom glasova od ukupnog broja prisutnih članova.

Članovi upravnog odbora dužni su da vrše svoju funkciju savesno i pošteno, odgovorno prema zadruzi, sa pažnjom dobrog privrednika i u skladu sa interesima zadruge i svih njenih članova.

Predsednik i članovi upravnog odbora odgovorni su skupštini zadruge za štetu koju prouzrokuju vršenjem ili nevršenjem svojih dužnosti, postupanjem suprotno zakonu ili zadružnim pravilima, ako su postupali sa grubom nepažnjom ili u nameri da se šteta prouzrokuje.

Lica iz stava 4. ovog člana ne snose odgovornost za štetu ako su glasala protiv odluka i radnji kojima je šteta prouzrokovana ili ako su izdvojila svoje mišljenje prilikom glasanja.

Predsednik, i članovi upravnog odbora mogu biti razrešeni iz razloga koji se određuju zadružnim pravilima.

3. Nadzorni odbor

Sastav i izbor

Član 45.

Nadzorni odbor sastoji se od najmanje tri člana.

Broj članova i način popunjavanja sastava nadzornog odbora određuje se zadružnim pravilima.

Članove nadzornog odbora bira skupština zadruge iz reda zadrugara.

Nadzorni odbor ima predsednika, koga biraju članovi nadzornog odbora, većinom od ukupnog broja članova.

Način izbora i druga pitanja u vezi sa radom nadzornog odbora, određuje se zadružnim pravilima.

Za člana nadzornog odbora ne može biti biran predsednik, članovi upravnog odbora, direktor zadruge i predsednik skupštine.

Nadležnost

Član 46.

Nadzorni odbor:

1) vrši nadzor nad radom upravnog odbora i direktora;

2) pregleda finansijske i druge izveštaje i izveštaje o poslovanju i izveštava skupštinu zadruge o finansijskim izveštajima zadruge;

3) kontroliše usklađenost poslovanja zadruge sa zakonom i zadružnim

pravilima i principima;

4) angažuje, po potrebi, druga stručna lica za odgovarajuću oblast kada je to potrebno radi stručne analize finansijskih i drugih izveštaja i izveštaja o poslovanju zadruge;

5) podnosi izveštaj zadrugarima na svakoj godišnjoj skupštini zadruge, a

po potrebi i na vanrednoj skupštini zadruge kada smatra da je to potrebno ili kada to zatraži skupština, upravni odbor ili direktor zadruge;

6) donosi poslovnik o svom radu i

7) obavlja i druge poslove, u skladu sa ovim zakonom i zadružnim pravilima.

Ovlašćenja

Član 47.

Upravni odbor i direktor zadruge, dužni su da nadzornom odboru daju sva obaveštenja i podatke o poslovanju zadruge, kao i da mu omoguće uvid u dokumentaciju zadruge i nesmetan rad.

Nadzorni odbor dužan je da podnese zahtev za sazivanje sednice skupštine zadruge, ako u vršenju nadzora utvrdi da su povređeni interesi zadruge, a naročito ako utvrdi nepravilnosti u radu i poslovanju zadruge ili teže kršenje zakona, zadružnih pravila ili odluka skupštine zadruge.

Odlučivanje i odgovornost

Član 48.

Nadzorni odbor može odlučivati ako sednici prisustvuje više od polovine od ukupnog broja članova.

Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova od ukupnog broja prisutnih članova.

Članovi nadzornog odbora dužni su da vrše svoju funkciju savesno i pošteno, odgovorno prema zadruzi, sa dužnom pažnjom i u skladu sa interesima zadruge i svih njenih članova.

Predsednik i članovi nadzornog odbora odgovorni su skupštini zadruge.

4. Direktor

Nadležnost

Član 49.

Direktor:

1) zastupa zadrugu;

2) organizuje rad i vodi poslovanje zadruge;

3) stara se o zakonitosti i odgovara za zakonitost rada zadruge;

4) priprema plan rada i program razvoja;

5) priprema i podnosi izveštaj o poslovanju;

6) priprema i podnosi finansijske izveštaje;

7) izvršava odluke skupštine, upravnog odbora i nadzornog odbora i

8) obavlja i druge poslove, u skladu sa ovim zakonom i zadružnim pravilima i principima.

Vršilac dužnosti

Član 50.

Ako direktor zadruge nije izabran, skupština zadruge može izabrati vršioca dužnosti direktora, na period koji ne može biti duži od godinu dana.

Razlozi za razrešenje i odgovornost

Član 51.

Direktor može biti razrešen iz razloga koji su propisani zakonom odnosno određeni zadružnim pravilima.

Direktor je odgovoran za štetu koju prouzrokuje zadruzi svojim nesavesnim radom, nezakonitim postupanjem ili nedomaćinskim ponašanjem, nevršenjem svojih dužnosti, odnosno svakim postupanjem koje je suprotno standardima dobrog privrednika, ako je postupao u nameri da se šteta prouzrokuje ili sa grubom nepažnjom, kao i iz drugih razloga utvrđenih zadružnim pravilima.

Direktor zadruge snosi i materijalnu odgovornost za odluke koje je doneo, a kojima je zadruzi naneta materijalna šteta.

5. Ograničenje izbora i zabrana konkurencije

Ograničenje izbora

Član 52.

Za predsednika i članove upravnog odbora, nadzornog odbora, direktora i predsednika skupštine, ne može biti birano lice koje je pravnosnažno osuđeno za krivična dela protiv imovine, privrede, prava po osnovu rada, životne sredine, pravnog saobraćaja i službene dužnosti, za koja su nastupile pravne posledice, dok te posledice traju, kao i iz drugih razloga određenih zadružnim pravilima.

Predsednik i članovi upravnog odbora, nadzornog odbora, direktor i predsednik skupštine, ne mogu biti međusobno u krvnom srodstvu u pravoj liniji i pobočnoj liniji do trećeg stepena srodstva, u odnosu usvojilac - usvojenik ili supružnici.

Zabrana konkurencije

Član 53.

Predsednik i članovi upravnog odbora, nadzornog odbora i direktor zadruge, predsednik skupštine i zaposleni u zadruzi ne mogu, za svoj ili tuđ račun, da obavljaju poslove iz okvira delatnosti zadruge, niti mogu da budu zadrugari, zaposleni ili lica koja imaju ugovorna ovlašćenja da upravljaju poslovima druge zadruge iste ili slične delatnosti, odnosno ne mogu imati više od 20% udela u vlasništvu u privrednom društvu ili u drugom pravnom licu koje obavlja istu ili sličnu delatnost kao zadruga, osim ako su vlasnička prava stekli po osnovu besplatne podele akcija u skladu sa zakonom kojim se uređuje privatizacija.

Povreda zabrane konkurencije, zadruzi i svakom zadrugaru daje pravo na naknadu štete koja se ostvaruje tužbom pred nadležnim sudom, u roku od godinu dana od dana saznanja za učinjenu povredu, a najkasnije u roku od tri godine od dana učinjene povrede.

Skupština ili upravni odbor zadruge može, razrešiti dužnosti lica koja povrede zabranu konkurencije iz stava 1. ovog člana, a ako se zabrana odnosi i na zadrugare, ili pojedine zaposlene, skupština ili upravni odbor zadruge ih može isključiti iz zadruge, odnosno izreći meru prestanka radnog odnosa.

Zadružnim pravilima mogu se utvrditi i druge mere za slučaj nepoštovanja zabrana iz ovog člana.

V. IMOVINA I POSLOVANJE ZADRUGE

Imovina zadruge

Član 54.

Imovinu zadruge čine pravo svojine na pokretnim i nepokretnim stvarima, novčanim sredstvima, hartijama od vrednosti i druga imovinska prava koje je zadruga stekla poslovanjem ili drugim pravnim poslom i predstavlja imovinu u zadružnoj svojini.

Imovina u zadružnoj svojini obrazuje se iz uloga ili članarine zadrugara koji su preneseni u svojinu zadruge, sredstava ostvarenih radom i poslovanjem zadruge i sredstava koje je zadruga stekla na drugi dozvoljen način i upisuju se u javnu evidenciju kao zadružna svojina.

Zadruga upravlja, koristi i raspolaže imovinom u zadružnoj svojini, u skladu sa zakonom, ugovorom o osnivanju, odnosno zadružnim pravilima.

Poslovanje zadruge

Član 55.

Zadruga posluje u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime i za račun zadrugara ili u ime i za račun zadrugara, a u skladu sa ugovorom o osnivanju, odnosno zadružnim pravilima.

Zadruga u svom poslovanju koristi imovinu zadruge, a može da koristi rad, i sredstva u svojini zadrugara i drugih pravnih i fizičkih lica na osnovu posebno zaključenog ugovora, u skladu sa zadružnim pravilima.

Zadruga može, u okviru registrovane delatnosti, odnosno delatnosti određene u osnivačkom aktu da obavlja poslove i sa licima koja nisu zadrugari i za njih, na

način i u obimu kojim se ne dovode u pitanje zadružni principi i ciljeve njene delatnosti, u skladu sa posebno zaključenim ugovorom i zadružnim pravilima.

Odgovornost za obaveze

Član 56.

Zadruga u pravnom prometu odgovara za svoje obaveze celokupnom svojom imovinom.

Zadrugar odgovara za obaveze zadruge do visine svog uloga.

Zadrugar koji plaća članarinu ne odgovara za obaveze zadruge sopstvenom imovinom.

Zloupotrebe zadruge

Član 57.

Zadrugari mogu prema trećim licima lično odgovarati (sopstvenom imovinom) za obaveze zadruge ako zloupotrebe zadrugu za nezakonite ili prevarne ciljeve ili ako sa imovinom zadruge raspolažu kao sa sopstvenom imovinom.

Lica iz stava 1. ovog člana odgovorna su za obaveze zadruge solidarno.

Vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja

Član 58.

Zadruga vodi poslovne knjige, sastavlja i podnosi finansijske izveštaje, na način i pod uslovima koji su propisani zakonom kojim se uređuje računovodstvo.

Revizija finansijskih izveštaja zadruge, vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija.

VI. FONDOVI, RASPODELA DOBITI I POKRIĆE GUBITAKA

Član 59.

Zadruga može da osnuje zadružni fond koji se koristi za investicije ili povećanje obrtnih sredstava zadruge.

Zadruga može da osnuje i rezervni fond iz koga se sredstva koriste za pokriće gubitaka zadruge i isplatu uloga zadrugara.

Zadružnim pravilima se određuje visina izdvajanja u zadružni fond, rezervni fond i druge fondove.

Raspodela dobiti

Član 60.

O raspodeli godišnje dobiti, odlučuje skupština zadruge po usvajanju finansijskih izveštaja.

Dobit iz stava 1. ovog člana raspoređuje se sledećim redom:

1) za pokriće gubitaka prenetih iz ranijih godina;

2) za fondove za različite namene, ako su obrazovani;

3) za isplatu neto dobiti ili pripisivanje dobiti ulozima zadrugara. Iznos neraspoređene dobiti prenosi se u narednu poslovnu godinu ili se koristi za unapređenje zadruge.

Zadrugar učestvuje u raspodeli dobiti srazmerno veličini svog uloga u zadruzi i vrednosti izvršenog prometa preko zadruge u skladu sa ustanovljenim principima raspodele dobiti zadružnim pravilima.

Pravo zadrugara na učešće u dobiti postoji samo za vreme trajanja statusa člana zadruge.

Pokriće gubitaka

Član 61.

Gubitak se pokriva iz sredstava neraspoređene dobiti iz ranijih godina.

Ako se gubitak ne može pokriti iz sredstava neraspoređene dobiti iz ranijih godina, pokriva se iz rezervnog fonda ukoliko ga je zadruga obrazovala.

Ako se gubitak ne može pokriti iz sredstava rezervnog fonda i neraspoređene dobiti, pokriva se iz drugih fondova za različite namene ili smanjenjem osnovnog kapitala zadruge, u skladu sa zadružnim pravilima.

VII. PRESTANAK ZADRUGE

Osnovi za prestanak zadruge

Član 62.

Zadruga prestaje da postoji brisanjem iz Registra, po osnovu:

1. sprovedenog postupka likvidacije ili prinudne likvidacije u skladu sa zakonima kojima su uređeni ovi postupci;

2. sprovedenog postupka stečaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj

3. statusne promene koja ima za posledicu prestanak zadruge.

Likvidacija

Član 63.

Postupak likvidacije zadruga pokreće se:

1) odlukom skupštine zadruge;

2) na osnovu pravnosnažne odluke suda ili drugog nosioca javnih ovlašćenja;

3) ako je protiv zadruge izrečena mera zabrane obavljanja delatnosti za koju je registrovana, zbog toga što ne ispunjava uslove za obavljanje delatnosti, a u roku određenom u izrečenoj meri ne ispuni te uslove, odnosno ne promeni delatnost;

4) ako prestanu da postoje uslovi za obavljanje pretežne delatnosti, osim ako zadruga u roku od šest meseci ne promeni pretežnu delatnost;

5) ako se broj zadrugara smanji ispod zakonom propisanog minimuma, a u roku od šest meseci se broj zadrugara ne poveća i Registru se ne prijave novi zadrugari;

6) ako se novčani deo osnovnog kapitala smanji ispod propisanog minimuma, a u roku od šest meseca se ne poveća na minimum propisan ovim zakonom;

7) ako nije organizovana u skladu sa ovim zakonom, zadružnim pravilima i principima.

Odluku iz stava 1. tačka 1) ovog člana, donosi skupština zadruge dvotrećinskom većinom od ukupnog broja glasova svih članova zadruge, o čemu obaveštava zadružni savez čiji je član.

Kada zadruga prestaje u smislu stava 1. tačka 1) ovog člana, skupština zadruge ne može odlučiti o prestanku zadruge, ako se najmanje pet zadrugara, pre donošenja odluke o prestanku zadruge, pisanim putem izjasne da zadruga ne prestaje.

U slučaju iz stava 3. ovog člana, glasa se javno, na taj način što se svaki zadrugar lično izjašnjava o prestanku zadruge, a za zadrugare koji su glasali za prestanak zadruge, smatra se da su iz nje istupili.

Imovinu zadruge u zadružnoj svojini koja preostane posle likvidacije likvidacioni upravnik poverava strukovnom zadružnom savezu čiji je zadruga bila član, a ako nije bila član strukovnog zadružnog saveza, onda zadružnom savezu osnovanom na teritoriji na kojoj je sedište te zadruge, a ako nije bila član zadružnog saveza, onda jedinici lokalne samouprave na teritoriji na kojoj je bilo sedište zadruge, koja je dužna da tu imovinu upotrebi za razvoj zadrugarstva.

Stečaj

Član 64.

Na postupak stečaja zadruge shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje stečaj.

Statusne promene

Član 65.

Statusna promena zadruge u smislu ovog zakona je pripajanje, spajanje, podela i izdvajanje, o čemu odluku donosi skupština zadruge.

Statusne promene zadruga su dozvoljene ako u njima učestvuju ili iz njih nastaju isključivo zadruge.

Brisanje iz Registra

Član 66.

Zadruga gubi svojstvo pravnog lica brisanjem iz Registra.

VIII. SLOŽENA ZADRUGA

Član 67.

Složena zadruga je pravno lice koje pradstavlja poseban oblik organizovanja zadruga, koje poslovanjem na zadružnim principima ostvaruje ekonomske, socijalne i kulturne interese i obavlja poslove koje joj ugovorom o osnivanju i zadružnim pravilima prenesu zadruge osnivači.

Složenu zadrugu mogu osnovati najmanje dve zadruge, u cilju zajedničkog obavljanja određenih poslova koje joj zadruge osnivači i članovi prenesu osnivačkim aktom. Članstvo u složenoj zadruzi može steći neograničen broj zadruga.

Predstavljanje u organima složene zadruge, osnivači uređuju osnivačkim aktom i zadružnim pravilima u skladu sa ovim zakonom.

Zadruga iz stava 1. ovog člana stiče svojstvo pravnog lica upisom u Registar sa obavezom da u svom poslovnom imenu sadrži reči "složena zadruga", naziv i sedište zadruge kao i vrstu zadruge.

Status člana složene zadruge može prestati na načine predviđene članom 32. ovog zakona, ali i prestankom zadruge koja je član složene zadruge.

Na osnivanje, poslovanje i registraciju zadruge iz stava 1. ovog člana shodno se primenjuju odredbe ovog zakona.

IX. ZADRUŽNI SAVEZ

Član 68.

Zadružni savez je samostalna, interesna, poslovna i stručna organizacija, koju osnovaju zadruge i drugi zadružni savezi radi ostvarivanja, usklađivanja, unapređivanja, poslovnog povezivanja, zaštite i zastupanja zajedničkih interesa zadruga i zadrugara.

Osnivanje

Član 69.

Zadružni savez je pravno lice koje osnivaju zadruge ili drugi zadružni savezi.

Zadružni savezi se osnivaju po vrstama zadruga i/ili za određenu teritoriju.

Zadružni savez može osnovati najmanje deset zadruga.

Zadružni savez stiče status pravnog lica upisom u Registar, u skladu sa zakonom kojim se uređuje postupak registracije u agenciji za privredne registre.

Zadružni savez osniva se na osnivačkoj skupštini donošenjem pravila zadružnog saveza i potpisivanjem osnivačkog ugovora.

Ugovorom o osnivanju i pravilima zadružnog saveza uređuju se, naročito: uslovi i način osnivanja, zadaci i poslovi saveza, poslovno ime, sedište i sredstva za rad zadružnog saveza.

Poslovi

Član 70.

Poslovi zadružnog saveza su:

1) podsticanje zadrugarstva i unapređenja zadružnih načela;

2) pružanje stručne i druge pomoći zadrugama i zadrugarima prilikom osnivanja, poslovanja i prestanka zadruge;

3) zastupanje interesa zadruga pred državnim organima, organima teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, nosiocima javnih ovlašćenja i drugim institucijama i organizacijama;

4) pokretanje regulatornih inicijativa pred regulatornim telima;

5) predstavljanje zadruga u inostranstvu, ostvarivanje saradnje sa zadrugama i zadružnim asocijacijama iz inostranstva;

6) ostvarivanje saradnje sa međunarodnim zadružnim organizacijama;

7) organizovanje i podsticanje stručnog usavršavanja, naučno-istraživačkog rada i informativno-izdavačke i marketinške delatnosti od interesa za unapređenje zadrugarstva;

8) vodi evidenciju o zadrugama (Knjigu zadruga) i zadružnu statistiku;

9) upravlja imovinom u zadružnoj svojini koja im je predata posle likvidacije zadruge, u skladu sa zakonom;

10) obavlja informativnu i savetodavnu funkciju prema članicama;

11) obavlja poslove, posredničke i promotivne funkcije za svoje članice i

12) druge poslovi, u skladu sa ovim zakonom i pravilima zadružnog saveza.

Poveravanje poslova

Član 71.

Zadruge mogu da povere zadružnom savezu, čiji su članovi, da u njihovo ime i za njihov račun obavljaju određene poslove.

Organi zadružnog saveza

Član 72.

Zadružnim savezom upravljaju osnivači, preko svojih predstavnika.

Organi zadružnog saveza su: skupština, upravni odbor, nadzorni odbor i predsednik.

Predsednik zadružnog saveza zastupa zadružni savez.

Skupština zadružnog saveza donosi pravila saveza.

Pravila zadružnog saveza

Član 73.

Pravila zadružnog saveza sadrže, naročito:

1) poslovno ime i sedište zadružnog saveza;

2) zadatke i poslove zadružnog saveza;

3) uslove i način za sticanje i prestanak statusa člana zadružnog saveza;

4) prava i obaveze zadruge prema zadružnom savezu i zadružnog saveza prema zadruzi;

5) odredbe o sredstvima za rad zadružnog saveza;

6) uslove i način prestanka statusa člana zadružnog saveza;

7) izbor, opoziv i delokrug organa zadružnog saveza, broj članova organa, mandat, kao i način sazivanja i odlučivanja organa;

8) zastupanje i predstavljanje zadružnog saveza;

9) unutrašnju organizaciju zadružnog saveza;

10) način obavljanja stučnih i drugih poslova za zadruge;

11) odredbe o javnosti rada;

12) način obaveštavanja zadruga;

13) odredbe o opštim aktima zadružnog saveza i način njihovog donošenja i

14) odredbe o drugim pitanjima od značaja za rad zadružnog saveza.

Knjiga zadruga

Član 74.

Zadružni savez vodi Knjigu zadruga svojih članova, koja sadrži poslovno ime i sedište zadruge, matični i poreski identifikacioni broj zadruge člana zadružnog saveza, podatke za zadružnu statistiku i druge podatke u skladu sa pravilnikom o vođenju Knjige zadruga.

U Knjigu zadruga upisuju se statusne promene nad članicama, privremeno ili trajno obustavljanje poslovanja, pokretanje stečajnog postupka i drugi bitni elementi za pravni status članica.

Zadružni savez je dužan da uredno vodi i trajno čuva Knjigu zadruga.

Zadružni savez kod kojeg je izvršen upis podataka u knjigu zadruga dužan je da izda potvrdu o izvršenom upisu.

Knjiga zadruga ima karakter javne isprave.

Zadružni savezi su dužni, da na zahtev državnih organa dostavljaju podatke iz Knjiga zadruga zadružnog saveza.

Sredstva za rad zadružnog saveza

Član 75.

Sredstva za rad zadružnog saveza obezbeđuju se u skladu sa ugovorom o osnivanju, odnosno pravilima zadružnog saveza.

X REGISTRACIJA ZADRUGE I ZADRUŽNIH SAVEZA

Registracija zadruga i zadružnih saveza

Član 76.

U Registar se registruju osnivanje, promene podataka o zadrugama i zadružnim savezima i njihov prestanak.

Registracija zadruga i zadružnih saveza, odnosno registracija podataka i dokumenata propisanih ovim zakonom obavlja se u skladu sa zakonom o registraciji.

Zadruga odnosno zadružni savez može da otpočne sa obavljanjem delatnosti od momenta registracije u Registar.

Podaci koji se upisuju u Registar

Član 77.

U Registar se registruju sledeći podaci o zadruzi:

1) oznaka vrste zadruge;

2) poslovno ime;

3) adresa sedišta;

4) datum i vreme osnivanja;

5) datum i vreme promena;

6) matični broj dodeljen od strane Republičkog zavoda za statistiku;

7) poresko-identifikacioni broj (PIB);

8) šifru i opis pretežne delatnosti;

9) brojeve računa u bankama;

10) lično ime i matični broj zadrugara koji je fizičko lice, odnosno poslovno ime, adresu sedišta i matični broj zadrugara koji je pravno lice;

11) lično ime i matični broj direktora ili vršioca dužnosti direktora;

12) lično ime i matični broj zastupnika i granice njegovih ovlašćenja;

13) podatak o tome da li se zadruga osniva/posluje sa ulozima ili sa članarinama

14) podatke o ulogu svakog pojedinog zadrugara.

U Registar se registruju sledeći podaci o zadruzi, ako postoje:

1) lično ime i matični broj članova upravnog odbora i/ili nadzornog odbora;

2) podaci o ogranku zadruge;

3) adresa za prijem pošte;

4) skraćeno poslovno ime;

5) poslovno ime na stranom jeziku.

U Registar se registruju i:

1) podaci o likvidaciji i stečaju zadruge, u skladu sa zakonom;

2) zabeležbe podataka od značaja za pravni promet zadruge.

U Registar se registruju i drugi podaci o zadruzi u skladu sa zakonom.

U Registar se registruju i sve promene podataka o zadruzi sadržanih u Registru.

Izuzetno od stava 5. ovog člana, zadruge koje posluju sa članarinom u obavezi su da upišu u Registar samo osnivače i promene osnivača, a ne i svih članova zadruge.

Ako se u Registar registruju podaci koji se odnose na strano pravno ili fizičko lice, umesto matičnog broja Registar sadrži, za strano fizičko lice broj njegovog pasoša i državu izdavanja, a za strano pravno lice državu sedišta, adresu sedišta i broj pod kojim se to pravno lice vodi u matičnom registru.

U Registar se registruju sledeći podaci o zadružnom savezu:

1) poslovno ime;

2) adresa sedišta;

3) datum i vreme osnivanja;

4) datum i vreme promena;

5) matični broj dodeljen od strane Republičkog zavoda za statistiku;

6) poresko-identifikacioni broj (PIB);

7) šifra i opis pretežne delatnosti;

8) brojeve računa u bankama;

9) poslovno ime, sedište i matični broj osnivača odnosno člana zadružnog saveza;

10) lično ime i matični broj predsednika zadružnog saveza;

11) lično ime i matični broj članova upravnog odbora;

12) lično ime i matični broj članova nadzornog odbora;

13) zabeležbe podataka od značaja za pravni promet zadružnog saveza;

14) prestanak zadružnog saveza.

U Registar se registruju i drugi podaci o zadružnom savezu u skladu sa zakonom.

U Registar se registruju i sve promene podataka o zadružnom savezu sadržanih u Registru.

Ako se u Registar registruju podaci koji se odnose na strano pravno ilifizičko lice, umesto matičnog broja Registar sadrži, za strano fizičko lice broj njegovog pasoša i državu izdavanja, a za strano pravno lice broj pod kojim se to pravno lice vodi u matičnom registru i država tog registra.

Registracija dokumenata

Član 78.

Zadruga odnosno zadružni savez dužni su da Registru radi registracije dostave sledeća dokumenta:

1) osnivački akt,

2) izmene osnivačkog akta i prečišćen tekst tog dokumenta nakon svake takve izmene,

3) zadružna pravila odnosno pravila zadružnog saveza,

4) izmene zadružnih pravila odnosno pravila zadružnog saveza i prečišćen tekst tog dokumenta nakon svake takve izmene ;

5) knjigu zadrugara za zadruge koje posluju sa članarinom.

Shodna primena odredbi o registraciji

Član 79.

Odredbe ovog zakona kojima je uređena registracija zadruga, shodno se primenjuju i na složene zadruge.

HI. KAZNENE ODREDBE

Privredni prestup

Član 80.

Novčanom kaznom od 50.000 do 3.000.000 dinara, kazniće se za privredni prestup zadruga, odnosno zadružni savez:

1) ako obavlja delatnost bez upisa u Registar;

2) ako se ne pridržava propisa koje je, radi sprovođenja odredaba ovog zakona, donela Vlada RS;

Za radnje iz stava 1. ovog člana, kazniće se i odgovorno lice u zadruzi, odnosno zadružnom savezu novčanom kaznom od 20.000 do 200.000 dinara.

Prekršaji

Član 81.

Novčanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara, kazniće se za prekršaj zadruga:

1) ako u poslovnom imenu ne sadrži oznaku "zadruga" kao i oznaku vrste zadruge, ime i sedište zadruge, a drugo pravno lice ako u nazivu firme koristi zadružno ime, a registrovano je po stupanju na snagu ovog zakona;

2) ako ne vodi, ne drži u sedištu zadruge ili ne čuva knjigu zadrugara;

3) ako licima iz člana 35. stav 8. i 9. ne omogući uvid u knjigu zadrugara;

Za radnje iz stava 1. ovog člana, kazniće se za prekršaj i odgovorno lice u zadruzi, novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.

HII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Postojeće zadruge i zadružni savezi

Član 82.

Danom stupanja na snagu ovog zakona, postojeće zadruge i zadružni savezi nastavljaju da rade, na način i pod uslovima pod kojima su upisani u Registar.

Postojeće zadruge i zadružni savezi dužni su da usklade svoju organizaciju, poslovanje i opšte akte s odredbama ovog zakona najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Postojeće zadruge i zadružni savezi dužni su da promene izvršene u postupku usklađivanja, a koje su predmet registracije, prijave Registru u roku od petnaest dana od dana njihovog nastanka.

Postojeće zadruge i zadružni savezi, koje ne postupe po odredbi stava 2. ovog člana prestaju sa radom, posle sprovedenog postupka prinudne likvidacije, koji po službenoj dužnosti pokreće Registar na osnovu obaveštenja, a o trošku zadruge, odnosno zadružnog saveza i brišu se iz Registra.

Registrator koji vodi registar privrednih subjekata će u roku od 90 dana od dana početka primene ovog zakona po službenoj dužnosti i bez donošenja posebnog akta, izvršiti brisanje registrovanih podataka kod zadruga koje u registru imaju upisan podatak o imovini zadruge koja ne predstavlja udeo zadrugara.

Pravna lica koja do dana stupanja na snagu ovog zakona u svom poslovnom imenu koriste skraćenice koje određuju zadrugu mogu da nastave da koriste tu skraćenicu u cilju njihove prepoznatljivosti na tržištu.

Započeti postupci

Član 83.

Postupci za vraćanje imovine zadruge, odnosno zadružnog saveza, koji su započeti u skladu sa Zakonom o zadrugama ("Sl. list SRJ", br. 41/96 i 12/98 i "Sl. glasnik RS", br. 101/2005 - dr. zakon i 34/2006), po zahtevu zadruge, odnosno zadružnog saveza do stupanja na snagu ovog zakona, a koji nisu pravosnažno okončani, okončaće se po odredbama tog zakona.

Pravnosnažni akt o vraćanju imovine ili sporazum o povraćaju zadružne imovine, koji su doneti u postupku iz stava 1. ovog člana, predstavljaju osnov za upis prava svojine na toj imovini (zadružne svojine) u korist zadruge, odnosno zadružnog saveza, u javni registar o nepokretnostima i pravima na njima.

Ukoliko je predmet sporazuma iz stava 2. ovog člana, poljoprivredno zemljište, za upis zadružne svojine na predmetnom zemljištu primenjuje se odredba člana 84. ovog zakona.

Upis zadružne svojine na nepokretnostima u društvenoj svojini

Član 84.

Na poljoprivrednom zemljištu na kome je izrađen i potvrđen popis zemljišta u društvenoj svojini, odnosno državnoj svojini u skladu sa Zakonom o pretvaranju društvene svojine na poljoprivrednom zemljištu u druge oblike svojine ("Sl. glasnik RS", br. 49/92, 54/96 i 62/2006 - dr. zakon), i koje je, na osnovu toga upisano kao društvena svojina u javni registar o nepokretnostima i pravima na njima, upisaće se zadružna svojina, na zahtev zadruge koja je upisana kao nosilac prava korišćenja na tom zemljištu, bez ponovne ocene isprava o sticanju od strane organa nadležnog za vođenje registra o nepokretnostima i pravima na njima.

Član 85.

Zadruga koja je osnovana posle 8. novembra 2006. godine, a čija je imovina nastala iz unetih uloga odnosno članarine zadrugara i poslovanja, a koja je upisana kao društvena svojina u javni registar o nepokretnostima i pravima na njima upisaće se kao zadružna svojina na zahtev zadruge podnet organu nadležnom za vođenje javnog registra o nepokretnostima i pravima na njima.

Nepokretnosti koje su na dan stupanja na snagu ovog zakona upisane kao društvena svojina u javni registar o nepokretnostima i pravima na njima, a za koju zadruge, odnosno zadružni savezi poseduju verodostojnu ispravu u smislu pravnosnosnažne odluke organa državne uprave, suda ili sporazum o povraćaju imovine, kojom je utvrđena zadružna svojina u korist zadruge, odnosno zadružnog saveza, organ nadležan za vođenje registra o nepokretnostima i pravima na njima upisaće na zahtev zadruge, odnosno zadružnog saveza zadružnu svojinu na predmetnim nepokretnostima.

Ukoliko organ nadležan za vođenje javnog registra o nepokretnostima i pravima na njima u zbirci isprava ne poseduje isprave po osnovu kojih se utvrđuje da su nepokretnosti iz stava 1. i 2. ovog člana zadružna svojina, zadruga je u obavezi da po aktu nadležnog organa, te isprave dostavi.

Član 86.

Objekti koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona u javnom registru o nepokretnostima i pravima na njima upisani kao društvena svojina, a na kojima su kao nosioci prava korišćenja upisani zadruga, odnosno zadružni savez, na zahtev zadruge, odnosno zadružnog saveza, organ nadležan za vođenje registra o nepokretnostima i pravima na njima, upisaće zadružnu svojinu ukoliko je građevinska i upotrebna dozvola za te objekte izdata na ime upisane zadruge, odnosno zadružnog saveza kao investitora.

Ukoliko organ nadležan za vođenje javnog registra o nepokretnostima i pravima na njima u zbirci isprava ne poseduje građevinsku i upotrebnu dozvolu za predmetne objekte, zadruga je u obavezi da po aktu nadležnog organa, te isprave dostavi.

Objektima izgrađenim u skladu sa propisima smatraju se i:

1) objekti u gradovima, odnosno naseljima gradskog karaktera izgrađeni do 3.6.1948. godine, kada je stupila na snagu Osnovna uredba o građenju ("Službeni list FNRJ", broj 46/48);

2) stambene zgrade koje su izgrađene na selu do 21.3.1961. godine, kada je stupio na snagu Zakon o uslovima za izgradnju stambenih zgrada na selu ("Službeni glasnik NRS" broj7/61) ili do stupanja na snagu propisa o uslovima za izgradnju

stambenih zgrada, ukoliko su ih opštinski narodni odbori doneli u roku propisanim tim zakonom;

3) ostale vrste objekata koji su izgrađeni na selu do 8.7.1973. godine, kad je stupio na snagu Zakon o izgradnji investicionih objekata ("Službeni glasnik SRS", broj 25/73), odnosno do stupanja na snagu opštinske, odnosno gradske odluke ukoliko je ista doneta u roku propisanom tim zakonom.

Ukoliko su objekti iz stava 3. ovog člana na dan stupanja na snagu ovog zakona upisani u javnom registru o nepokretnostima i pravima na njima kao društvena svojina, a na kojima su nosioci prava korišćenja zadruge, odnosno zadružni savezi, na zahtev upisane zadruge, odnosno zadružnog saveza, organ iz člana 117. stav 2. ovog zakona upisaće te objekte kao zadružnu svojinu.

Postupak i isprava za upis zadružne svojine

Član 87.

Zadruga, odnosno zadružni savez dužan je da u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona podnese organu nadležnom za vođenje javnog registra o nepokretnostima i pravima na njima, zahtev za upis zadružne svojine na objektima i zemljištu koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona upisani kao društvena svojina u javni registar na nepokretnostima i pravima na njima, a na kojima u skladu sa čl. 84, 85. i 86. ovog zakona, određeno pravo polažu zadruge ili zadružni savezi.

U slučaju kada je zahtev zadruge podnet za upis prava svojine pravnosnažno odbijen, ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede i direkcija nadležna za državnu svojinu stiču pravo da podnesu zahtev da se na imovini upisanoj kao društvena svojina u javnom registaru na nepokretnostima i pravima na njima a na kojoj nije upisano pravo zadružne svojine u skladu sa odredbama ovog zakona, upiše državna svojina.

Protekom roka iz stava 1. ovog člana imovina, koja je upisana kao društvena svojina, a za koju nije podnet zahtev za upis prava zadružne svojine ili je taj zahtev pravnosnažno odbijen u postupku dokazivanja zadružne svojine, odnosno nije upisana kao zadružna svojina u javnom registaru na nepokretnostima i pravima na njima, postaje državna svojina i predaje se ministarstvu nadležnom za poslove poljoprivrede na upravljanje poljoprivredno zemljište, odnosno direkciji nadležnoj za državnu svojinu ukoliko su u pitanju ostale nepokretnosti.

Razgraničenje zadružne i državne svojine

Član 88.

Na poljoprivrednom zemljištu na kome je izrađen i potvrđen popis zemljišta u društvenoj svojini, odnosno državnoj svojini u skladu sa Zakonom o pretvaranju društvene svojine na poljoprivrednom zemljištu u druge oblike svojine ("Službeni glasnik RS", br. 49/92, 54/96 i 62/06), i koje je, na osnovu toga greškom upisano kao državna svojina u javni registar o nepokretnostima i pravima na njima, zadruga, odnosno zadružni savez mogu u roku od dve godine, od dana stupanja na snagu ovog zakona podneti zahtev za pokretanje postupka ponovne ocene isprava o sticanju na osnovu kojih je upisana državna svojina, pred organom nadležanim za vođenje javnog registra o nepokretnostima i pravima na njima. Na osnovu rešenja donetog po sprovedenom postupku vršiće se upis u javni registar na nepokretnostima i pravima na njima, zadružne svojine na predmetnoj imovini.

Donošenje podzakonskih propisa

Član 89.

Podzakonski akt kojim se definiže sadržaj knjige zadrugara i Knjige zadruga će doneti ministar nadležan za poslove privrede u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Prestanak važenja ranijih zakona

Član 90.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe Zakon o zadrugama ("Sl. list SRJ", br. 41/96 i 12/98 i "Sl. glasnik RS", br. 101/2005 - dr. zakon i 34/2006) i Zakon o zadrugama ("Sl. glasnik SRS", br. 57/89 i "Sl. glasnik RS", br. 67/93, 46/95 i 101/2005 - dr. zakon).

Stupanje na snagu

Član 91.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

Izvor: Vebsajt Ministarstvo privrede, 02.09.2015.