Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

UREDBA O TEHNIČKIM I DRUGIM ZAHTEVIMA ZA PEPEO, KAO GRAĐEVINSKI MATERIJAL NAMENJEN ZA UPOTREBU U IZGRADNJI, REKONSTRUKCIJI, SANACIJI I ODRŽAVANJU INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA JAVNE NAMENE: PRI IZGRADNJI PROJEKATA PEPEO IZ TERMOENERGETSKIH OBJEKATA USTUPAćE SE BESPLATNO DRżAVNIM PREDUZEćIMA, DOK ćE U OSTALIM SLUčAJEVIMA MORATI DA SE PLATI


Uredba o tehničkim i drugim zahtevima za pepeo, kao građevinski materijal namenjen za upotrebu u izgradnji, rekonstrukciji, sanaciji i održavanju infrastrukturnih objekata javne namene ("Sl. glasnik RS", br. 56/2015 - dalje: Uredba) stupiće na snagu 4. jula 2015. godine, što znači da će se u Srbiji od tog dana u izgradnji autoputeva, aerodromskih pista i železničke infrastrukture koristiti pepeo iz termoenergetskih objekata.

Uredbom se bliže propisuju uslovi za korišćenje pepela kao građevinskog materijala i u Srbiji budući da takva praksa u zemljama SAD i EU postoji više od 50 godina.

Upotrebom pepela iz termoelektrana i drugih termoenergetskih objekata mogu se ostvariti uštede od 30 od 80 odsto u izgradnji puteva u poređenju sa korišćenjem standardnih građevinskih materijala.

Na deponijama u Srbiji trenutno ima oko 200 miliona tona pepela tržišne vrednosti oko milijardu evra. Pepeo će se, pri izgradnji projekata, državnim preduzećima ustupati besplatno, dok će u ostalim slučajevima morati da se plati.

Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Zorana Mihajlović, izjavila je da će korišćenjem pepela biti smanjena upotreba neobnovljivih materijala, kao što su šljunak, kamen i pesak i povećan broj kilometara koji može da se izgradi.

"Na Koridoru 11 gradnja jednog kilometra autoputa u proseku košta sedam miliona evra, a korišćenjem pepela koštaće od 1,4 do 1,8 miliona evra po kilometru", naglasila je Mihajlović.

Ona je istakla da se u Srbiji trenutno gradi oko 240 kilometara autoputa na Koridorima 10 i 11 i izrazila očekivanje da će se pepeo koristiti kao materijal.

"To je resurs koji moramo da koristimo, neke zemlje imaju naftu, neke gas, a mi smo bogati letećim pepelom koji možemo da iskoristimo", rekla je ministarka, dodajući da pepeo u Srbiji trenutno zauzima 1.400 hektara plodne zemlje.

Mihajlović je navela i da će upotrebom pepela biti smanjeni troškovi životne sredine, s obzirom na to da EPS trenutno za deponovanje pepela izdvaja 50 miliona evra godišnje, a da će od 2017. godine EPS imati dodatnu obavezu za životnu sredinu, odnosno dodatna plaćanja zbog uskladištenog pepela.

Izvor: Vebsajt Tanjug, 02.07.2015.