Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

IZRAĐENI NACRTI ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POŠTANSKIM USLUGAMA I ZAKONA O ELEKTRONSKIM KOMUNIKACIJAMA


Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija izradilo je Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama i Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o elektronskim komunikacijama. U toku je proces prikupljanja mišljenja od strane državnih organa.

Osnovna namera predlagača propisa je da se izmenama i dopunama važećih zakona stvori pravni osnov za sprovođenje pripajanja Republičke agencije za poštanske usluge - RAPUS, koja je osnovana Zakonom o poštanskim uslugama ("Sl. glasnik RS", br. 18/2005 i 30/2010) Republičkoj agenciji za elektronske komunikacije - RATEL, koja je osnovana Zakonom o elektronskim komunikacijama ("Sl. glasnik RS", br. 44/2010 i 60/2013 - odluka US). Kao osnovni razlog za formiranje jedinstvenog regulatornog tela predlagač propisa je naveo da je praksa većine zemalja Evropske unije i regiona da postoji jedno nacionalno regulatorno telo iz oblasti elektronskih komunikacija i poštanskih usluga. Novo regulatorno telo u Republici Srbiji zvaće se Regulatorna agencija za elektronske komunikacije i poštanske usluge (dalje: Agencija). Nacrtom zakona o izmenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama predviđeno je da će novoosnovana agencija, pored nadležnosti regulisanih Zakonom o poštanskim uslugama i Zakonom o elektronskim komunikacijama, utvrđivati i način i uslove pristupa poštanskoj mreži javnog poštanskog operatora i voditi registar zaključenih ugovora.

Pored navedenih izmena i dopuna, Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama predviđa da javni poštanski operator, pored poštanskih usluga, može obavljati i druge delatnosti, i to:

- zastupanje i posredovanje u osiguranju, u skladu sa propisima kojima se uređuju poslovi osiguranja;

- menjačke poslove, u skladu s poslovima kojima se uređuje devizno poslovanje;

- poslove platnog prometa u vezi sa međunarodnim uputnicama u dinarima i efektivnom stranom novcu,

- druge delatnosti u skladu sa osnivačkim aktom i statutom.

Nacrtom zakona o izmenama i dopunama Zakona o elektronskim komunikacijama predviđeno je da su ciljevi i načela regulisanja odnosa u oblasti elektronskih komunikacija takođe i podsticanje konkurencije, ekonomičnosti i delotvornosti u obavljanju delatnosti elektronskih komunikacija na tehnološki neutralnoj osnovi, kao i podsticanje racionalnog i ekonomičnog korišćenja numeracije i radio-frekvencijskog spektra podsticanju racionalnog i ekonomičnog korišćenja numeracije i radio-frekvencijskog spektra, na tehnološki neutralnoj osnovi.

Prema ovom nacrtu zakona, Agencija je nezavisna regulatorna organizacija sa svojstvom pravnog lica, koja vrši javna ovlašćenja u cilju efikasnog sprovođenja utvrđene politike u oblasti elektronskih komunikacija, podsticanja konkurencije elektronskih komunikacionih mreža i usluga, unapređivanja njihovog kapaciteta, odnosno kvaliteta, doprinosa razvoju tržišta elektronskih komunikacija i zaštite interesa korisnika elektronskih komunikacija, u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donetim na osnovu njega, kao i regulatornih i drugih poslova u skladu sa posebnim zakonom kojim se uređuju poštanske usluge. Takođe, Agencija je funkcionalno i finansijski nezavisna od državnih organa, kao i organizacija i lica koja obavljaju delatnost elektronskih komunikacija i poštanskih usluga. Sedište Agencije će biti u Beogradu.

Upravni odbor Agencije će, u skladu sa zakonom:

- donositi godišnji plan rada agencije, usklađen sa strateškim aktima i akcionim planovima iz oblasti elektronskih komunikacija i poštanskih usluga, najkasnije do kraja tekuće godine za narednu godinu;

- donositi druga akta propisana ovim zakonom, odnosno posebnim zakonom kojim se uređuju poštanske usluge;

- obavljati poslove utvrđene posebnim zakonom kojim se uređuju poštanske usluge;

- obavljati druge poslove koji zakonom ili statutom agencije nisu stavljeni u nadležnost direktora.

Ovim nacrtom zakona pooštreni su uslovi za izbor članova upravnog odbora Agencije. Naime, članovi Upravnog odbora biraju se iz reda uglednih stručnjaka sa visokim akademskim obrazovanjem iz oblasti značajnih za rad agencije, a naročito iz oblasti elektronskih komunikacija, ekonomije i prava, a koji su ostvarili značajne i priznate radove ili praksu u oblasti elektronskih komunikacija, odnosno poštanskih usluga, i koji uživaju ugled u stručnoj javnosti. Tri člana upravnog odbora moraju biti stručnjaci iz oblasti elektronskih komunikacija, a jedan član upravnog odbora mora biti stručnjak iz oblasti poštanskih usluga.

Takođe, predviđeno je da direktor donosi opšte akte kojima se, u skladu s opštim propisima o radu, detaljnije uređuju prava i obaveze zaposlenih u Agenciji, ostala pitanja iz oblasti radnih odnosa i pitanja iz oblasti uređivanja procedura i tehničkih pravila za postupanje zaposlenih prilikom obavljanja specifičnih procesa rada u Agenciji. Sredstva za rad Agencije obezbeđuju se i iz godišnjih naknada za obavljanje poštanskih usluga, pored postojećih izvora kao što su prihodi koje Agencija ostvaruje od naknade za korišćenje numeracije, naknade za korišćenje radio-frekvencija, naknade za obavljanje delatnosti elektronskih komunikacija, i prihodi koje Agencija ostvari pružanjem usluga iz svoje nadležnosti.

Kada je reč o bazi podataka o kapacitetima koji mogu biti predmet zajedničkog korišćenja i pristupa, Agencija vodi ažurnu bazu podataka o vrsti, raspoloživosti i geografskoj lokaciji kapaciteta, naročito podatke o pravcima i kapacitetima elektronskih komunikacionih mreža, i bliže uređuje način prikupljanja i objavljivanja navedenih podataka.

Operator u smislu Zakona o elektronskim komunikacijama ima pravo da ostvari međupovezivanje sa drugim operatorom, kao i pristup elementima mreže i pripadajućim sredstvima drugog operatora, radi pružanja elektronskih komunikacionih usluga krajnjim korisnicima. Izmenama i dopunama ovog zakona predviđena je obaveza operatora da u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora prijave agenciji ugovor o međupovezivanju na međunarodnom nivou, kako bi Agencija mogla da vodi registar ugovora o međupovezivanju na međunarodnom nivou. Nacrtom zakona predviđeno je da će Agencija bliže urediti sadržinu i način prijave ugovora o međupovezivanju na međunarodnom nivou.

Dopunjena je odredba koja reguliše oduzimanje dodeljenih radio-frekvencija. Naime, predloženim dopunama predviđeno je da Agencija rešenjem odlučuje o oduzimanju dodeljenih radio-frekvencija ako utvrdi da se dodeljene radio-frekvencije ne koriste u skladu sa planom namene, planom raspodele ili izdatom pojedinačnom dozvolom, naročito u slučajevima kada imalac pojedinačne dozvole izaziva štetne smetnje utvrđene u postupku kontrole radio-frekvencijskog spektra, kao i u slučajevima kada imalac pojedinačne dozvole nije otpočeo sa korišćenjem frekvencije u roku predviđenim zakonom.

Nacrtom zakona je, takođe, predviđena podrška određenim kategorijama građana namenjena nabavci opreme za prijem signala digitalne televizije. Naime, predviđeno je da Vlada, na predlog ministarstva, donese propis kojim bliže uređuje podršku određenim kategorijama građana pri nabavci opreme za prijem signala digitalne televizije, pri čemu ovaj propis naročito sadrži:

- bliže uslove za ostvarivanje pomoći;

- vrstu pomoći;

- izvor i način obezbeđivanja sredstava za ostvarivanje pomoći;

- način vođenja evidencije o korisnicima pomoći;

- ostala pitanja od značaja za ostvarivanje pomoći.

Zakon o elektronskim komunikacijama takođe je izmenjen kako bi se uskladio sa članom 41. Ustava Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 - dalje: Ustav) koji jemči nepovredivost tajnosti pisama i drugih sredstava komuniciranja, odnosno sa odlukom Ustavnog suda broj IUz-1245/2010 ("Službeni glasnik Republike Srbije", broj 60/2013) kojom je utvrđeno da pojedini delovi članova važećeg zakona koji se odnose na zadržane podatke nisu u skladu sa Ustavom. Naime, sud je ovom odlukom uvrdio da odredbe člana 128. stav 1. Zakona o elektronskim komunikacijama u delu koji glasi: "u skladu sa zakonom kojim se uređuje krivični postupak", kao i u delu koji glasi: "u skladu sa zakonima kojima se uređuje rad službi bezbednosti Republike Srbije i rad organa unutrašnjih poslova", člana 128. stav 5. u delu koji glasi: "na zahtev nadležnog državnog organa, u skladu sa stavom 1. ovog člana" i člana 129. stav 4. Zakona o elektronskim komunikacijama, nisu u saglasnosti sa Ustavom. U obrazloženju odluke, sud je zaključio da zadržani podaci iz člana 129. stav 1. Zakona o elektronskim komunikacijama predstavljaju podatke koji su obuhvaćeni pravom o nepovredivosti tajnosti sredstava komuniciranja, pa je saglasno tome, odstupanje od ovog zajemčenog prava prilikom korišćenja zadržanih podataka moguće ostvariti samo na način utvrđen članom 41. stav 2. Ustava, odnosno ovi podaci se mogu koristiti samo na određeno vreme i na osnovu odluke suda, ako su neophodni radi vođenja krivičnog postupka ili zaštite bezbednosti Republike Srbije, na način predviđen zakonom. Saglasno navedenom, Ustavni sud je utvrdio da je jedino sud nadležan da, ako je to neophodno radi vođenja krivičnog postupka ili zaštite bezbednosti Republike Srbije, na određeno vreme i na način predviđen zakonom, odredi (dozvoli) odstupanje od Ustavom zajemčene nepovredivosti tajnosti pisama i drugih sredstava komuniciranja, a ne da se to pravo određuje u skladu sa zakonom. Iz navedenog, po oceni Ustavnog suda, proizlazi da se osporenom odredbom člana 128. stav 5. Zakona o elektronskim komunikacijama narušava nepovredivost prava na tajnost komuniciranja korisnika elektronskih komunikacija, s obzirom na to da je ustanovljena obaveza operatora da zadržane podatke, bez obzira što se njima ne otkriva sadržaj komunikacije, učini dostupnim na zahtev nadležnog organa, a bez prethodno pribavljene odluke suda, koja upravo treba da predstavlja oblik kontrole i neophodnu branu svakoj mogućoj zloupotrebi ovlašćenja od strane organa vlasti, zbog čega osporena odredba Zakona o elektronskim komunikacijama nije u saglasnosti sa Ustavom. Takođe, kako je osporena odredba člana 129. stav 4. Zakona o elektronskim komunikacijama pravno i logički povezana sa delom osporene odredbe člana 128. stav 5. Zakona o elektronskim komunikacijama, jer je njome propisano da Ministarstvo, po pribavljenom mišljenju ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, ministarstva nadležnog za poslove odbrane, Bezbednosno-informativne agencije i organa nadležnog za zaštitu podataka o ličnosti, bliže propisuje zahteve u vezi sa zadržavanjem podataka, tj. upravo onog zahteva iz člana 128. stav 5. ovog zakona, na osnovu koga se ne može vršiti pristup ili dostavljanje zadržanih podataka, to je Ustavni sud utvrdio da odredba člana 129. stav 4. nije u saglasnosti sa Ustavom iz istih razloga zbog kojih je utvrđena neustavnost odredbe člana 128. stav 5. Zakona o elektronskim komunikacijama.

Imajući sve navedeno u vidu, predlagač propisa je predvideo izmenu člana 128. Zakona o elektronskim komunikacijama koji uređuje obavezu zadržavanja podataka, dopunu člana 129. ovog zakona koji uređuje vrste zadržanih podataka, i dodavanje novog člana 130a. Izmenama člana 128. Zakona o elektronskim komunikacijama predviđeno je da je operator dužan da zadrži podatke o elektronskim komunikacijama iz plana 129. stav 1. ovog zakona (dalje: zadržani podaci). Takođe, predviđeno je da pristup zadržanim podacima nije dopušten bez pristanka korisnika, osim na određeno vreme i na osnovu odluke suda, ako je to neophodno radi vođenja krivičnog postupka ili zaštite bezbednosti Republike Srbije, na način predviđen zakonom. Operator obavezu zadržavanja podataka ispunjava u skladu sa relevantnim međunarodnim tehničkim standardima, odnosno preporukama, koje se odnose na zadržane podatke. Operator je dužan da zadrži podatke u izvornom obliku ili kao podatke obrađene tokom obavljanja delatnosti elektronskih komunikacija. Operator nije dužan da zadrži podatke koje nije proizveo niti obradio. Operator je dužan da zadržane podatke čuva 12 meseci od dana obavljene komunikacije. Operator je dužan da zadržava podatke tako da im se bez odlaganja može pristupiti, odnosno da se bez odlaganja mogu dostaviti na osnovu odluke suda, za potrebe vođenja krivičnog postupka ili zaštite bezbednosti republike srbije.

Nadležni državni organ koji ostvaruje pristup, odnosno kome se dostavljaju zadržani podaci, dužan je da vodi evidenciju o pristupu, odnosno dostavljanju zadržanih podataka, koja naročito sadrži: određenje sudskog akta koji predstavlja pravni osnov za pristup, odnosno dostavljanje zadržanih podataka, datum i vreme pristupanja, odnosno dostavljanja zadržanih podataka, kao i da ovu evidenciju čuva kao tajnu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka. Kada nadležni državni organ nije u mogućnosti da ostvari pristup zadržanim podacima bez pristupa prostorijama, elektronskoj komunikacionoj mreži, pripadajućim sredstvima ili elektronskoj komunikacionoj opremi operatora, operator je dužan da o primljenim zahtevima za pristup, odnosno dostavljanje zadržanih podataka, vodi evidenciju, koja naročito sadrži identifikaciju ovlašćenog lica koje je pristupilo zadržanim podacima, odnosno kome su dostavljeni zadržani podaci, određenje akta koji predstavlja pravni osnov za pristup, odnosno dostavljanje zadržanih podataka, datum i vreme pristupanja, odnosno dostavljanja zadržanih podataka, kao i da ovu evidenciju čuva kao tajnu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka.

Član 129. Zakona o elektronskim komunikacijama koji uređuje vrste zadržanih podataka, dopunjen je stavom da nadležno ministarstvo, po pribavljenom mišljenju ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, ministarstva nadležnog za poslove odbrane, Bezbednosno-informativne agencije i organa nadležnog za zaštitu podataka o ličnosti, bliže propisuje tehničke zahteve u vezi sa zadržavanjem podataka.

Nacrt zakona takođe predviđa i dodavanje novog 130a člana koji uređuje evidenciju o zahtevima za pristup zadržanim podacima. Naime, operator koji zadržava podatke u skladu sa odredbama čl. 128. do 130. Zakona o elektronskim komunikacijama, kao i nadležni organi koji pristupaju podacima na način predviđen odredbama člana 128. ovog zakona, dužni su da vode evidenciju o zahtevima za pristup zadržanim podacima u toku jedne kalendarske godine.

Ova evidencija sadrži informaciju o:

- broju zahteva za pristup zadržanim podacima;

- broju ispunjenih zahteva za pristup zadržanim podacima;

- vremenu koje je proteklo od dana od kada su podaci zadržani do dana kad je pristup podacima zatražen.

Evidencija ne sadrži podatke o ličnosti. Operatori koji zadržavaju podatke i nadležni organi koji pristupaju podacima dužni su da, najkasnije do 31. januara za prethodnu kalendarsku godinu, dostave evidenciju organu nadležnom za zaštitu podataka o ličnosti, koji je potom stavlja na uvid javnosti na način predviđen zakonom koji uređuje oblast zaštite podataka.

Izvor: Redakcija, 2.6.2014.