Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HEMIKALIJAMA


Pravna baza Paragraf Lex

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HEMIKALIJAMA

Član 1.

U Zakonu o hemikalijama ("Službeni glasnik RS", br. 36/09, 88/10, 92/11 i 93/12), u članu 3. posle tačke 20) dodaje se tačka 20a), koja glasi:

"20a) hemikalija i proizvod namenjen za opštu upotrebu jeste predmet opšte upotrebe u smislu zakona kojim se uređuje zdravstvena ispravnost predmeta opšte upotrebe."

Član 2.

U članu 4. stav 5. tačka 5) menja se i glasi:

"5) lekove koji se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini;".

Član 3.

U članu 5. reč: "sredstvima" zamenjuje se rečju: "proizvodima".

Član 4.

U članu 6. stav 1. tačka 7) posle reči: "za obavljanje delatnosti prometa" reči: "i dozvole za korišćenje" brišu se.

Tačka 16) menja se i glasi:

"16) pruža informacije i stručna uputstva privrednim subjektima, jedinicama lokalne samouprave i inspektorima za sprovođenje zakona u oblasti upravljanja hemikalijama i biocidnim proizvodima, kao i da daje stručnu ocenu o svojstvima i nameni određenih hemikalija;".

Član 5.

U članu 27. stav 2. posle reči: "dužan je da" dodaju se reči: "u roku od 45 dana,".

Član 6.

U članu 30. posle stava 4. dodaje se novi stav 5, koji glasi:

"Proizvođač, uvoznik ili dalji korisnik plaća taksu za stručnu procenu opravdanosti upotrebe alternativnog hemijskog naziva."

Dosadašnji stav 5. postaje stav 6.

Član 7.

U članu 41. posle stava 3. dodaju se st. 4 - 6, koji glase:

"Proizvođač, uvoznik ili dalji korisnik plaća republičku administrativnu taksu za upis hemikalija u Registar hemikalija.

Na rešenje iz stava 2. ovog člana može se izjaviti žalba Vladi.

Rešenje po žalbi iz stava 5. ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor."

Član 8.

Posle člana 47. dodaje se novi član 48, koji glasi:

"Član 48.

Proizvođač, uvoznik ili dalji korisnik plaća taksu za stavljanje u promet supstanci koje izazivaju zabrinutost."

Član 9.

Posle člana 60. dodaje se novi član 61, koji glasi:

"Član 61.

Izvoznik plaća taksu za procenu podataka koje dostavlja radi sprovođenja postupka prethodnog obaveštenja i PIC postupka."

Član 10.

U članu 67. posle stava 6. dodaje se stav 7, koji glasi:

"Uvoznik, proizvođač, odnosno dalji korisnik ili distributer koji nije uvoznik, proizvođač, odnosno dalji korisnik plaća taksu za izdavanje dozvole za obavljanje delatnosti prometa naročito opasnih hemikalija, a fizičko lice plaća taksu za izdavanje dozvole za korišćenje naročito opasnih hemikalija."

Član 11.

U članu 68. posle stava 4. dodaje se stav 5, koji glasi:

"Uvoznik, proizvođač, odnosno dalji korisnik ili distributer koji nije uvoznik, proizvođač, odnosno dalji korisnik plaća taksu za produženje dozvole za obavljanje delatnosti prometa naročito opasnih hemikalija, a fizičko lice plaća taksu za produženje dozvole za korišćenje naročito opasnih hemikalija."

Član 12.

U članu 76. posle stava 1. dodaje se stav 2, koji glasi:

"Proizvođač detergenta plaća taksu za procenu tehničkog dosijea o surfaktantu."

Član 13.

Posle člana 81. dodaje se nova glava Xa i član 81a, koji glase:

"Xa TAKSE

Član 81a

Visinu takse, obveznike plaćanja, kao i način plaćanja takse iz člana 30. stav 5, člana 48, člana 61, člana 67. stav 7, člana 68. stav 5. i člana 76. stav 2. ovog zakona utvrđuje Vlada na predlog ministarstva nadležnog za zaštitu životne sredine.

Prihod od taksi propisanih ovim zakonom pripada budžetu Republike Srbije."

Član 14.

U članu 86. posle stava 2. dodaju se novi st. 3 - 5, koji glase:

"Inspektor za zaštitu životne sredine vrši inspekcijski nadzor nad klasifikacijom, pakovanjem, obeležavanjem, i oglašavanjem hemikalija, sadržajem i dostavljanjem bezbednosnog lista, obezbeđenjem savetnika za hemikalije, upisom hemikalija u Registar hemikalija, stavljanjem u promet naročito opasnih hemikalija i detergenata, uvozom i izvozom određenih opasnih hemikalija, kao i nad sprovođenjem odredaba ovog zakona za koje nije nadležan sanitarni, odnosno tržišni inspektor.

Sanitarni inspektor vrši inspekcijski nadzor nad primenom ograničenja i zabrana proizvodnje, stavljanja u promet i korišćenja hemikalija i proizvoda namenjenih za opštu upotrebu.

Tržišni inspektor vrši inspekcijski nadzor nad ispunjenošću uslova za držanje opasne hemikalije u prodajnom prostoru i načinom obeležavanja tog prostora."

Dosadašnji st. 3. i 4. postaju st. 6. i 7.

Član 15.

Član 88. menja se i glasi:

"Član 88.

Ministarstva iz člana 86. stav 2. ovog zakona sporazumom obrazuju, u skladu sa propisima kojima se uređuje državna uprava, zajedničko telo radi: planiranja, praćenja, usklađivanja i preduzimanja zajedničkih mera i aktivnosti za sprovođenje ovog zakona, međusobne saradnje, uključujući inspekcijski nadzor i obuku nadležnih inspekcija, u skladu sa ovim zakonom.

Sporazumom iz stava 1. ovog člana uređuju se i pitanja planiranja i programiranja mera i aktivnosti u vršenju nadzora nad sprovođenjem ovog zakona."

Član 16.

U članu 89. stav 1. menja se i glasi:

"Inspektori za zaštitu životne sredine i sanitarni inspektori (u daljem tekstu: inspektori) mogu da vrše uzorkovanje i preliminarnu kontrolu sadržaja hemikalije i proizvoda radi utvrđivanja da li su ispunjeni uslovi za stavljanje u promet odnosno za korišćenje hemikalije i proizvoda."

U stavu 3. reči: "finansijskim planom ministarstva nadležnog za zaštitu životne sredine za hemikalije" zamenjuju se rečima: "budžetom Republike Srbije".

Član 17.

U članu 90. tačka 8) menja se i glasi:

"8) da li se opasne hemikalije drže u prodajnom prostoru pod propisanim uslovima i taj prostor obeležava na propisan način;"

U tački 17) tačka na kraju zamenjuje se tačkom i zapetom i dodaje se tačka 18) koja glasi:

"18) da li se sprovode druge mere i uslovi propisani ovim zakonom."

Član 18.

U članu 91. tač. 12) i 13) menjaju se i glase:

"12) naredi da se određena opasna hemikalija koja se stavlja u promet, odnosno proizvod namenjen za opštu upotrebu prodaje u skladu sa propisanim uslovima;".

13) zabrani prodaju određene opasne hemikalije koja se stavlja u promet, odnosno proizvoda namenjenog za opštu upotrebu suprotno propisanim uslovima;".

Tačka 16) menja se i glasi:

"16) naredi da se hemikalija za koju je propisana obaveza upisa u Registar hemikalija prijavi u određenom roku, odnosno da se svake naredne godine u propisanom roku dostave propisani podaci; ".

Posle tačke 24) dodaje se tačka 24a), koja glasi:

"24a) naredi snabdevaču da pribavi od nadležnog organa dozvolu za obavljanje delatnosti prometa ili korišćenja naročito opasnih hemikalija;".

U tački 28) tačka na kraju zamenjuje se tačkom i zapetom i dodaje se tačka 29), koja glasi:

"29) naredi izvršenje drugih propisanih obaveza u određenom roku, u skladu sa zakonom.".

Član 19.

U članu 93. dodaje se novi stav 4, koji glasi:

"Žalba iz st. 1 - 3. ovog člana podnosi se u roku od 15 dana od dana prijema rešenja."

Dosadašnji st. 4. i 5. postaju st. 5. i 6.

U stavu 6. posle reči: "rešenje" dodaju se reči: "po žalbi".

Član 20.

U članu 98. stav 1. tačka 17) tačka na kraju zamenjuje se tačkom i zapetom i dodaje se tačka 18), koja glasi:

"18) ne postupi po rešenju inspektora, odnosno ne omogući inspektoru obavljanje inspekcijskog nadzora (čl. 91. i 94)."

Član 21.

Podzakonski propis koji se donosi na osnovu ovog zakona doneće se u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 22.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

 

O B R A Z L O Ž E NJ E

I. USTAVNI OSNOV

Osnov za donošenje ovog zakona je odredba člana 97. tačka 9. Ustava Republike Srbije prema kojoj Republika Srbija uređuje i obezbeđuje sistem zaštite i unapređenja životne sredine.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Zakon o hemikalijama ("Službeni glasnik RS", br. 36/09, 88/10, 92/11 i 93/12) uveo je novi način jedinstvenog upravljanja hemikalijama u Republici Srbiji. Ovakav način upravljanja u skladu je sa propisima Evropske unije i njime se osigurava visok nivo zaštite zdravlja ljudi i životne sredine i poboljšava slobodan promet hemikalijama sa zemljama Evropske unije i drugim zemljama. Naime, sistem naplate za upravljanje hemikalijama od pravnih lica odavno je uspostavljen u Evropskoj uniji i predstavlja održivi model finansiranja. Pored toga, na ovaj način se sprečava da troškove upravljanja hemikalijama snose svi građani, a za račun onih koji od hemikalija ostvaruju profit. Posebno se mora imati u vidu da država ne bi bila u mogućnosti da odvoji dovoljno sredstava za procenu bezbednosti hemikalija, imajući u vidu broj hemikalija koje se nalaze na tržištu.

Razlozi za donošenje zakona sastoje se u potrebi za:

- usklađivanjem Zakona o hemikalijama sa drugim sistemskim zakonima kojima se uređuje budžetski sistem tj. Zakonom o budžetskom sistemu ("Službeni glasnik RS", br. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11, 93/12, 62/13, 63/13 - ispravka, 108/13 i 142/14);

- obezbeđivanjem funkcionisanja budžetskog sistema i sistema ekonomskih instrumenata;

- obezbeđivanjem finansiranja upravljanja hemikalijama.

Rešenja predviđena Zakonom o budžetskom sistemu sistemu ("Službeni glasnik RS", br. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11, 93/12, 62/13, 63/13 - ispravka, 108/13 i 142/14) upućuju na reviziju naknada i taksi u posebnim zakonima, uključujući i Zakon o hemikalijama. Članom 17. Zakona o budžetskom sistemu propisano je da se takse mogu uvoditi samo zakonom kojim se može propisati njihova visina ili se tim zakonom može dati pravo određenom subjektu da utvrdi njihovu visinu. Taksa se naplaćuje za neposredno pruženu javnu uslugu, odnosno sproveden postupak ili radnju, koju je pružio, odnosno sproveo nadležan subjekat. Visina takse mora biti primerena troškovima pružanja javne usluge, odnosno sprovođenja postupka ili radnje i mora biti utvrđena u apsolutnom iznosu, odnosno ne može biti utvrđena kao procenat od promenljive osnovice. Visina takse utvrđuje se u tekućoj godini za narednu godinu primenom metodologije koju propisuje ministar finansija i ne može se povećavati tokom godine za tu godinu.

Ovim zakonom uvode se takse za najsloženije postupke koji se sprovode na osnovu Zakona o hemikalijama, a za koje ne postoji ekonomsko opravdanje da se njihovo finansiranje padne na teret građana Republike Srbije. Tako, ovim zakonom propisuje se osnov za naplatu takse za: procenu opravdanosti zahteva za upotrebu alternativnog hemijskog naziva, procenu podataka koje dostavlja radi sprovođenja postupka prethodnog obaveštenja i PIC postupka, izdavanje kao i za produženje dozvole za obavljanje delatnosti prometa i dozvole za korišćenje naročito opasnih hemikalija i za procenu tehničkog dosijea o surfaktantu, stavljanje u promet hemikalija koje izazivaju zabrinutost.

Cilj donošenja ovog zakona jeste:

1) uređenje osnova za naplatu taksi za upravljanje hemikalijama, kako bi se sam zakon uskladio sa propisima kojima se uređuje budžetski sistem, kao i sa relevantnim propisima Evropske unije;

2) obezbeđivanje uslova za efikasno vršenje inspekcijskog nadzora nad upravljanjem hemikalijama.

III. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENJA

U skladu sa članom 1. Predloga zakona izvršena je dopuna izraza koji se koriste u zakonu.

U članu 2. Predloga zakona izvršeno je preformulisanje izuzetka od primene zakona na uvoz i izvoz određenih opasnih hemikalija.

U članu 3. Predloga zakona izvršena je pravno-tehnička redakcija upotrebljenog izraza biocidna sredstva.

U članu 4. Predloga zakona precizirana je nadležnost ministarstva nadležnog za zaštitu životne sredine u pogledu izdavanja dozvola i pružanja informacija u oblasti upravljanja hemikalijama.

U članu 5. Predloga zakona propisan je rok u kom je proizvođač, uvoznik ili distributer dužan da potrošaču, na njegov zahtev, dostavi informacije o supstanci koja ima karakteristike supstance koja izaziva zabrinutost u koncentraciji većoj od 0,1%. Na ovaj način popunjava se pravna praznina koja je postojala s obzirom da nije bio propisan rok u kome su navedena lica bila dužna da dostave informaciju distributeru. Predložena izmena u skladu je sa relevantnim propisom EU. Pored toga, izmenom se povećava zaštita potrošača i eliminiše pravna neizvesnost u pogledu dužine roka za dostavljanje informacija.

U članu 6. Predloga zakona propisano je da se za postupak procene opravdanosti zahteva za upotrebu alternativnog hemijskog naziva plaća taksa. Ova taksa je u vezi sa korišćenjem alternativnog hemijskog naziva supstance na etiketi ili u bezbednosnom listu smeše koja sadrži tu supstancu u slučaju kada navođenje pravog hemijskog naziva supstance može da dovede do povrede poslovne tajne ili prava na intelektualnu svojinu. Alternativni hemijski naziv supstance može se koristiti samo za supstance koje ispunjavaju izričito propisane uslove u pogledu njihovih opasnih svojstava i mora da pruža dovoljno informacija kako bi se preduzele mere koje se odnose na bezbednost i zdravlje na radu i kontrolu rizika pri rukovanju smešom koja sadrži tu supstancu. Plaćanje ove takse za navedeni postupak u skladu je sa relevantnim propisima Evropske unije (Uredbom Saveta (EU) broj 1272/2008 i Direktivom 1999/45/EK). Sam postupak obuhvata stručnu procenu veoma obimnih i složenih podataka na osnovu kojih se opravdava upotreba alternativnog hemijskog naziva. Utvrđenu taksu ne plaćaju sva pravna lica koja se bave proizvodnjom i prometom hemikalija već se ovaj postupak sprovodi samo u specifičnim slučajevima radi zaštite interesa privrednih subjekata koji ostvaruju konkretnu korist od stavljanja određene hemikalije u promet. Imajući u vidu navedeno, troškove konkretnog postupka treba da snose pravna lica koja ostvaruju prihode.

U članu 7. Predloga zakona propisano je da se za upis hemikalija u Registar hemikalija plaća republička administrativna taksa. Registar hemikalija je veoma važna alatka za pravilno upravljanje hemikalijama, a naročito za kontrolu hemikalija na našem tržištu. Takođe, postojanje ovakve baze omogućiće blagovremeno reagovanje u postupku pregovora za pridruživanje Srbije u EU, a u cilju obezbeđivanja tranzicionih perioda u vezi sa registracijom hemikalija proizvedenih u Srbiji u skladu sa zahtevima Uredbe Evropskog parlamenta i Saveta (EZ) broj 1907/2006 (REACH Uredba). Registar hemikalija izrađen je po modelu određenih zemalja članica EU koje imaju svoje nacionalne postupke kontrole hemikalija kroz inventarizaciju hemikalija koje se stavljaju na tržište. S obzirom da je radi uspostavljanja i unapređenja sistema upravljanja hemikalijama potrebno postojanje Registra hemikalija, kao i da je osnovni postulat finansiranja ovog sistema finansiranje sredstava koja se naplaćuju od onih koji od stavljanja hemikalija (potencijalno opasnih proizvoda) na tržište ostvaruju prihod, nepostojanjem ove takse narušilo bi se funkcionisanje sistema i teret njegovog finansiranja prevalio bi se na sve poreske obveznike. Pored toga, ovim članom se ispravlja uočeni pravno-tehnički propust osnovnog zakona i propisuje pravo na žalbu na doneti prvostepeni upravni akt o upisu hemikalija u Registar hemikalija.

U članu 8. Predloga zakona propisan je pravni osnov za naplatu takse za stavljanje u promet supstanci koje izazivaju zabrinutost. Ova taksa je u vezi sa postupkom upisa hemikalija u Registar hemikalija koji predstavlja sveobuhvatnu bazu podataka o hemikalijama stavljenim u promet u Republici Srbiji i njihovim svojstvima.

U članu 9. Predloga zakona propisano je da se za stručnu procenu podataka koje dostavlja izvoznik radi sprovođenja postupka prethodnog obaveštenja i PIC postupka plaća taksa. Sprovođenje ovih postupaka predstavlja obavezu Republike Srbije na osnovu Roterdamske konvencije o postupku davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obaveštenja za određene opasne hemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini. Sam postupak pored stručne procene sadržaja dostavljenih podataka obuhvata i njihovo prevođenje na engleski jezik kao i pripremu dokumentacije u odgovarajućoj, zvaničnoj formi koja se dostavlja nadležnom organu zemlje u koju se izvozi. Takođe, ovim postupkom obuhvaćeno je i dostavljanje podataka o tranzitu određenih hemikalija preko teritorije zemalja koje to zahtevaju. Imajući u vidu da se ovi postupci ne sprovode za sve hemikalije koje se izvoze iz Republike Srbije, već samo za one najopasnije koje su navedene u spiskovima hemikalija za ove postupke koji su u skladu sa Roterdamskom konvencijom i relevantnim propisima EU (Uredba Saveta (EU) broj 689/2008), veoma je važno da troškove samih postupaka snose izvoznici koji od prometa ovih najopasnijih hemikalija ostvaruju profit, a ne da se oni pokrivaju iz budžeta Republike Srbije.

U čl. 10. i 11. Predloga zakona propisano je da se za izdavanje i produženje dozvole za obavljanje delatnosti prometa i dozvole za korišćenje naročito opasnih hemikalija plaćaju takse. Naime, za stavljanje u promet određenih opasnih hemikalija (naročito opasne hemikalije) neophodno je da pravna lica ili preduzetnici pribave dozvolu za obavljanje delatnosti prometa tih hemikalija, a fizička lica da pribave dozvolu za korišćenje tih hemikalija. Dozvolama za obavljanje delatnosti stavljanja u promet kao i korišćenja naročito opasnih hemikalija kontroliše se da ne dođe do nedozvoljene distribucije najopasnijih hemikalija koje predstavljaju veliki rizik prilikom upotrebe. Procena zahteva za dobijanje dozvola za obavljanje navedenih delatnosti kao i dozvola za korišćenja naročito opasnih hemikalija predstavlja sveobuhvatan i složen proces u kome se, između ostalog, procenjuje da li su ispunjeni uslovi koji se odnose na obezbeđenost odgovarajućeg skladišta, da li su utvrđene preventivne mere za bezbedno čuvanje i skladištenje naročito opasnih hemikalija, odnosno procenjuje se obrazloženje za način korišćenja naročito opasnih hemikalija i način čuvanja, a vrši se i procena da li je u dozvoli potrebno propisati uslove za bezbedno čuvanje i skladištenje tih hemikalija odnosno uslove za bezbedno čuvanje i korišćenje. Maksimalni rok važenja ovih dozvola iznosi 5 godina, ali je data mogućnost za pokretanje postupka za produženje ove dozvole čime je obezbeđeno periodično proveravanje ispunjenosti uslova za obavljanje delatnosti prometa i korišćenje naročito opasnih hemikalija. Kako se radi o naročito opasnim hemikalijama to postoji opravdanje da troškove postupka izdavanja dozvola snose lica koja od njihovog promet tj. korišćenja ostvaruju dobit, a ne da se finansiranjem iz budžeta Republike Srbije trošak prevali na sve građane.

U članu 12. Predloga zakona utvrđeno je da se taksa plaća za procenu tehničkog dosijea o surfaktantu koji ne ispunjava uslove potpune aerobne biorazgradljivosti. U konkretnom slučaju radi se o obimnom i složenom postupku koji sprovodi specijalistički obučeni stručni kadar procenjujući podatke iz tehničkog dosijea surfaktanata radi utvrđivanja rizika tog surfaktanta po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Imajući u vidu da se tehnički dosije zasniva na rezultatima brojnih i multidisciplinarnih eksperimentalnih ispitivanja i studija ovakva stručna procena vrši se timski, odnosno od strane specijalistički obučenih stručnjaka u nekoliko različitih oblasti, npr. procena rizika, toksikologija, ekotoksikologija, fizika, hemija, biohemija, biologija itd. Postupak procene, kao i sam koncept plaćanja takse od strane privrednog subjekta u skladu je sa relevantnim EU propisima (Uredba Saveta (EU) broj 648/2004). Ova taksa predviđena je samo u slučaju kada se u promet stavlja detergent koji sadrži surfaktant koji nije naveden u listi surfaktanata koji ispunjavaju uslove potpune aerobne biorazgradljivosti. U EU je, do sada, izvršena procena samo jednog tehničkog dosijea na osnovu koje je izdato jedno odobrenje, a u Republici Srbiji do sada nije bilo ovih zahteva. Složene procedure procene rizika u slučaju ovakvih surfaktanata, praćene adekvatnom taksom, podstiču proizvođače detergenata da koriste bezbednije surfaktante koji ispunjavaju sve propisane uslove i za koje ne postoji potreba za ovakvom procenom rizika.

U članu 13. Predloga zakona uređeno je plaćanje taksi, dat pravni osnov za njihovo propisivanje, prihod od taksi.

U članu 14. Predloga zakona izvršeno je preciziranje nadležnosti inspekcije za zaštitu životne sredine, sanitarne i tržišne inspekcije u oblasti upravljanja hemikalijama.

Članom 15. Predloga zakona propisano je da ministarstvo nadležno za zaštitu životne sredine, ministarstvo nadležno za zdravlje i ministarstvo nadležno za trgovinu sporazumom obrazuju zajedničko telo radi planiranja, preduzimanja zajedničkih mera i obuke nadležnih inspekcija za vršenje inspekcijskog nadzora, u skladu sa propisima kojima se uređuje državna uprava. Ovim sporazumom uređuju se i pitanja programiranja i vršenja obuke nadležnih inspekcija.

Članom 16. Predloga zakona propisano je da uzorkovanje vrše inspektori za zaštitu životne sredine i sanitarni inspektori. Reč: "Agencija" zamenjena je rečima: "ministarstvo nadležno za zaštitu životne sredine", imajući u vidu da se konkretnom odredbom uređuju troškovi uzorkovanja i ispitivanja hemikalija i proizvoda u slučaju kada uzorak odgovara propisanim svojstvima, troškove ne treba da finansira isključivo ministarstvo nadležno za poslove životne sredine. Predložena izmena je celishodna imajući u vidu da uzorkovanje i ispitivanje hemikalija mogu da nalože inspekcije dva različita ministarstva, a ne samo inspekcija za zaštitu životne sredine. Necelishodno i neekonomično bi bilo da jedno ministarstvo finansira rad sve tri nadležne inspekcije u konkretnom slučaju.

Čl. 17. i 18. Predloga zakona precizirana su ovlašćenja inspektora.

U članu 19. Predloga zakona pojašnjeno je da su rešenja, koja po žalbi na rešenja inspektora za zaštitu životne sredine, sanitarnih inspektora i tržišnih inspektora donose ministar nadležan za poslove zaštite životne sredine, ministar nadležan za poslove zdravlja i ministar nadležan za poslove trgovine, konačna i da se protiv njih može pokrenuti upravni spor. Na ovaj način precizirana je postojeća pravna norma.

U članu 20. Predloga zakona izvršena je dopuna prekršajnih odredaba koje se odnose na pravno lice.

Članom 21. Predloga zakona propisano je da će se podzakonski propis koji se donosi na osnovu ovog zakona doneti se u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Članom 22. Predloga zakona propisano je stupanje na snagu ovog zakona.

           

IV. PROCENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA SPROVOĐENJE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna dodatna finansijska sredstva iz budžeta Republike Srbije u kom su već obezbeđena sredstva za obavljanje poslova upravljanja hemikalijama.

           

V. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku u skladu sa odredbom člana 167. Poslovnika Narodne skupštine ("Službeni glasnik RS", broj 20/12 - prečišćen tekst), a imajući u vidu da bi nedonošenje zakona po hitnom postupku moglo da prouzrokuje štetne posledice po rad organa i organizacija.

           

VI. RAZLOZI ZBOG KOJIH SE PREDLAŽE DA ZAKON STUPI NA SNAGU PRE OSMOG DANA OD DANA OBJAVLJIVANJA U "SLUŽBENOM GLASNIKU REPUBLIKE SRBIJE"

Osnovni razlog zbog kog se predlaže da ovaj zakon stupi na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije" je potreba da se ponovo obezbedi kontinuitet u finansiranju sistema upravljanja hemikalijama, kao i zakonski okvir za naplatu taksi za postupke koji se sprovode na osnovu ovog zakona. Na ovaj način obezbeđuju se neophodni uslovi za finansiranje efikasnog vršenja poslova upravljanja hemikalijama čime se, između ostalog, pravnim subjektima omogućava da troškove upravljanja hemikalijama predvide u svojim poslovnim aktivnostima kao što su to radili od 2009. godine, što predstavlja naročito opravdan razlog u skladu sa odredbom člana 196. stav 4. Ustava Republike Srbije.

ANALIZA EFEKATA

Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o hemikalijama ne dira se u suštinska rešenja data u Zakonu o hemikalijama. Predloženim izmenama i dopunama obezbeđuje se plaćanje taksi za postupke koje vodi ministarstvo nadležno za zaštitu životne sredine po podnetim zahtevima u oblasti stavljanja u promet hemikalija u skladu je sa evropskim propisima i praksom da troškove postupaka snose pravna lica odnosno preduzetnici koji od stavljanja hemikalija u promet imaju koristi, a ne da se naplata ovih troškova vrši u potpunosti iz budžeta Republike Srbije.

Određivanje problema koji Predlog zakona treba da reši

Zakonom o izmenama Zakona o hemikalijama ("Službeni glasnik RS", broj 93/12) ukinute su naknade za izdavanje rešenja, odnosno odobrenja u oblasti upravljanja hemikalijama, sa obrazloženjem da će podnosioci zahteva umesto naknada za izdavanje upravnih akata plaćati takse, čiji će iznosi biti propisani posebnim propisom Vlade. U toku izrade izmena i dopuna Zakona o hemikalijama koje se predlažu ocenjeno je da je, u skladu sa evropskim propisima i praksom, neophodno izdiferencirati naplatu kroz takse. Na ovaj način postiže se da se i u Republici Srbiji primeni princip da onaj ko od stavljanja hemikalija u promet ostvaruje dobit, snosi teret administrativnog upravljanja hemikalijama. Kako se u najvećem broju slučajeva radi o postupcima u vezi sa hemikalijama koje imaju štetne efekte po zdravlje ljudi i životnu sredinu, neophodno je osigurati da administrativni troškovi ne budu pokriveni iz budžeta Republike Srbije, odnosno da ih na ovaj način finansiraju svi građani.

Važećim zakonom nije razgraničena nadležnost inspekcije za zaštitu životne sredine, sanitarne inspekcije i tržišne inspekcije u vršenju inspekcijskog nadzora nad upravljanjem hemikalijama. Takođe, prema postojećem zakonskom rešenju predviđeno je da ova ministarstva sporazumom obrazuju zajedničko telo radi obavljanja poslova inspekcijskog nadzora, u skladu sa propisima kojima se uređuje državna uprava. Dosadašnja praksa ovog instituta pokazala je da je isti neefikasan zbog nepostojanja podele nadležnosti te da zahteva preciznu podelu nadležnosti inspekcije u oblasti zaštite životne sredine, sanitarne i tržišne inspekcije. Radi vršenja nadzora nad primenom odredaba (iste se primenjuju, kako za uvezene, tako i za proizvedene hemikalije) neophodno je postojanje zajedničkog tela radi usklađivanja i preduzimanja mera i aktivnosti koje će se preduzimati za sprovođenje zakona. Takođe, sve tri inspekcije u cilju adekvatne i efikasne kontrole nad primenom propisanih odredbi moraju proći zajedničku obuku.

Cilj koji se postiže njegovim donošenjem

Predloženim zakonskim rešenjem doprinosi se unapređenju upravljanja javnim sredstvima i efikasnijem upravljanju hemikalijama. Zakon o hemikalijama ("Službeni glasnik RS", br. 36/09, 88/10, 92/11 i 93/12) harmonizovan je sa relevantnim propisima EU u oblasti upravljanja hemikalijama osim u delu koji se odnosi na centralizovane procedure koje u EU sprovodi Evropska agencija za hemikalije. Jedna od ovih procedura je i izdavanje dozvole za korišćenje najopasnijih supstanci (autorizacija). Ove najopasnije supstance navedene su u Listi supstanci koje izazivaju zabrinutost koja je preuzeta iz EU. Dobijanje dozvole (autorizacije) u EU predstavlja veoma skupu i dugotrajnu administrativnu proceduru za proizvođače, uvoznike, odnosno dalje korisnike u EU, što ih podstiče da ove supstance zamene bezbednijim alternativama.

Kako Zakonom o hemikalijama nisu preuzete centralizovane procedure koje se sprovode u EU, tako nije ni procedura izdavanja dozvole za supstance koje izazivaju zabrinutost, odnosno smeše koje ih sadrže. Zakonom je propisana obaveza dostavljanja podataka o navedenim supstancama na osnovu kojih se vrši procena da li su preduzete sve mere za smanjenje rizika i da li se ove supstance koriste na dozvoljene načine korišćenja. Procena podataka je zaseban administrativni postupak za koji se plaća taksa, a nalagenjem nadležnog tela za preduzimanje adekvatnih mera za smanjenje rizika, postiže se bezbednije korišćenje ovih supstanci, zamena bezbednijim alternativama, kao i postizanje konkuretnosti (mogućnost ulaska na tržište EU) za privredne subjekte.

Sredstva naplaćena od taksi jesu prihod budžeta Republike Srbije. Pored toga, na ovaj način se Predlog zakona o hemikalijama usklađuje sa propisima kojima se uređuje budžetski sistem.

Da li su razmatrane druge mogućnosti za rešenje problema?

Druge mogućnosti nisu razmatrane imajući u vidu da je samo zakonom moguće propisati osnov za naplatu taksi za postupke koji se sprovode na osnovu ovog zakona, kao i nadležnosti inspekcija u vršenju inspekcijskog nadzora.

Zašto je donošenje Predloga zakona najbolje rešenje problema?

Donošenje ovog zakona nije u suprotnosti sa domaćim propisima kojima se uređuje budžetski sistem niti relevantnim propisima EU niti se njime suštinski menja politika upravljanja hemikalijama koja je definisana Zakonom o hemikalijama. Uređivanje plaćanja taksi je predmet posebnog propisa Vlade kojim se predviđa plaćanje taksi u skladu sa ovim zakonom. Predloženim izmenama i dopunama Zakona o hemikalijama vrši se specifikacija plaćanja taksi u oblasti upravljanja hemikalijama, i to: za postupanje po zahtevima za: procenu opravdanosti zahteva za upotrebu alternativnog hemijskog naziva; upis hemikalija u Registar hemikalija; procenu podataka koje dostavlja radi sprovođenja postupka prethodnog obaveštenja i PIC postupka; izdavanje dozvole za obavljanje delatnosti prometa i dozvole za korišćenje naročito opasnih hemikalija; produženje dozvole za obavljanje delatnosti prometa i dozvole za korišćenje naročito opasnih hemikalija; procenu tehničkog dosijea o surfaktantu; stavljanje u promet hemikalija koje izazivaju naročitu zabrinutost.

Na koga će i kako uticati rešenja u Predlogu zakona?

Predlog zakona će imati uticaj na:

1) proizvođača, uvoznika, izvoznika ili daljeg korisnika hemikalija;

Navedeni privredni subjekti će po podnetim zahtevima plaćati taksu.

2) rad inspekcijskih službi (inspekcije u oblasti zaštite životne sredine, sanitarne i tržišne inspekcije) u vršenju inspekcijskog nadzora;

Razgarničenjem nadležnosti tri inspekcije obezbeđuje se jasna podela nadležnosti, odnosno ovlašćenja inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora. Inspektor za zaštitu životne sredine vrši inspekcijski nadzor nad klasifikacijom, pakovanjem, obeležavanjem, i oglašavanjem hemikalija, sadržajem i dostavljanjem bezbednosnog lista, obezbeđenjem savetnika za hemikalije, upisom hemikalija u Registar hemikalija, stavljanjem u promet naročito opasnih hemikalija i detergenata, uvozom i izvozom određenih opasnih hemikalija, kao i nad sprovođenjem odredaba ovog zakona za koje nije nadležan sanitarni, odnosno tržišni inspektor. Sanitarni inspektor vrši inspekcijski nadzor nad primenom ograničenja i zabrana proizvodnje, stavljanja u promet i korišćenja hemikalija i proizvoda namenjenih za opštu upotrebu. Tržišni inspektor vrši inspekcijski nadzor nad ispunjenošću uslova za držanje opasne hemikalije u prodajnom prostoru i načinom obeležavanja tog prostora.

3) budžet Republike Srbije;

Propisivanjem taksi omogućava se da se uvedu javni prihodi, odnosno plaćanja u korist budžeta Republike Srbije. Visina naknade za izdavanje dozvole za obavljanje delatnosti prometa naročito opasnih hemikalija uvozniku, proizvođaču odnosno daljem korisniku utvrđena je u iznosu od 25.000 dinara u skladu sa članom 7. Odluke o kriterijumima, načinu obračuna visine i plaćanja naknade za proveru podataka iz Dosijea o hemikalijama, visini naknada za procenu i proveru podataka o hemikalijama i izdavanje dozvola za obavljanje delatnosti prometa i dozvole za korišćenje naročito opasnih hemikalija ("Službeni glasnik RS", br. 3/11, 25/11, 55/11 i 5/12). Visina naknade za izdavanje dozvole za obavljanje delatnosti prometa naročito opasnih hemikalija distributeru koji nije uvoznik, proizvođač, odnosno dalji korisnik utvrđena je u iznosu od 15.000 dinara.

U 2012. godini Agenciji za hemikalije je samo na osnovu naknade za proveru podataka iz dosijea o hemikaliji (upis u Registar hemikalija) ukupno uplaćen iznos od 79.222.073,99 dinara. Registar hemikalija je uspostavljen kako bi se napravio inventar hemikalija koje se nalaze u prometu u Republici Srbiji, a u cilju sistematskog praćenja hemikalija, praćenja i minimizacije rizika koje hemikalije predstavljaju po zdravlje ljudi i životnu sredinu, kontrole načina korišćenja supstanci koje izazivaju zabrinutost, sprovođenja ograničenja i zabrana proizvodnje, stavljanja u promet i korišćenja hemikalija, kao i da je Zakonom o hemikalijama propisana godišnja obaveza privrednih subjekata da izvrše prijavu u Registar hemikalija. Upis hemikalija u ovaj registar ima za cilj i da se prepoznaju domaći privredni subjekti koji će jednog dana imati obavezu sprovođenja postupka registracije i autorizacije (u skladu sa odredbama REACH).

Prosečan broj zahteva na godišnjem nivou, za upis hemikalija u Registar hemikalija je oko 2000, za izdavanje dozvola za obavljanje delatnosti prometa oko 30, za PIC postupak oko 40. Budžetski prihod na osnovu administrativne takse od 480 dinara koja se naplaćivala od 29. septembra 2012. godine iznosi oko 1.000.000,00 dinara. Projekcija očekivanih prihoda po osnovu plaćanja taksi zavisiće kako od visine taksi koje će biti propisane, tako i od toga za koje upravne postupke će biti podnošeni zahtevi i u kom broju. Međutim, iznos ovih taksi u ovom trenutku nije moguće precizno navesti zbog toga što iste treba da budu posebno utvrđene i propisane.

Koji su troškovi koje će primena zakona izazvati građanima, privredi, posebno malim i srednjim privrednim društvima?

Na osnovu Zakona o hemikalijama ("Službeni glasnik RS", br. 36/09, 88/10 i 92/11) koji je stupio na snagu u maju 2009. godine građani, privreda, mala i srednja privredna društva plaćali su naknade kojima je finansirano administrativno upravljanje hemikalijama. Imajući u vidu da je ovakva praksa postojala do poslednjih izmena Zakona o hemikalijama ("Službeni glasnik RS", broj 93/12) koje su stupile na snagu 29. septembra 2012. godine kada su naknade prestale da važe, postupci započeti na osnovu osnovnog zakona okončavaju se po propisima koji su bili na snazi do donošenja navedenih izmena zakona. Od poslednjih izmena zakona nije započet prevelik broj postupaka (započeto je 1676 predmeta za upis hemikalija u Registar hemikalija, 11 zahteva za izdavanje dozvola za obavljanje delatnosti prometa naročito opasnim hemikalijama i 14 zahteva za PIC postupak) za čije rešavanje se naplaćivala administrativna taksa od 480 dinara. Ukupan iznos koji su privredni subjekti uplatili iznosi 816.480,00 dinara. Predloženo propisivanje ovih taksi ne predstavlja opterećenje subjektima koji su u svoje poslovanje za prethodne tri godine uračunavali i ove troškove. Pored toga, u nekim postupcima za koje je ranije bilo predviđeno plaćanje naknade ovim zakonom ne utvrđuje se plaćanje takse, tako da se ovim zakonom vrši smanjenje finansijskog opterećenja pravnih subjekata koji se bave proizvodnjom odnosno prometom hemikalija (npr. ukinuta je naknada za davanje stručne ocene o svojstvima i nameni određenih hemikalija).

Da li pozitivni efekti donošenja zakona opravdavaju troškove njegove primene?

Efekti donošenja ovog zakona opravdavaju troškove njegove primene jer se njegovim donošenjem obezbeđuje finansiranje sistema upravljanja hemikalijama, koji će se delimično finansirati iz budžeta Republike Srbije, a delimično od pravnih subjekata koji od stavljanja hemikalija u promet ostvaruju dobit propisivanjem adekvatnih taksi u skladu sa zakonom. Na ovaj način se ceo teret finansiranja sistema ne prevaljuje na sve građane Republike Srbije, već se primenjuje princip koji je u primeni i u Evropskoj uniji. Pored toga, ovim zakonom obezbeđuje se da takse koje budu propisane budu prihodi budžeta Republike Srbije. 

Da li zakon stimuliše pojavu novih privrednih subjekata na tržištu i tržišnu konkurenciju?

Ovim zakonom ne utiče se na rešenja iz osnovnog zakona te ovaj zakon nema uticaj na pojavu novih privrednih subjekata i tržišnu konkurenciju.

Da li su sve zainteresovane strane imale priliku da iznesu svoje stavove o zakonu?

Javna rasprava o ovom zakonu nije sprovedena, imajući u vidu da se ovim zakonom vrši samo usklađivanje sa relevantnim sistemskim zakonima - Zakonom o budžetskom sistemu. Zbog navedenog na izmene ovog zakona ne bi se moglo uticati kroz javnu raspravu. Iz istog razloga nisu sprovedene ni konsultacije sa zainteresovanim stranama. Zaključkom nadležnog odbora Vlade 05 Broj: 011-11317/2013 od 30. decembra 2013. godine prihvaćen je Predlog da nije potrebno sprovoditi javnu raspravu o nacrtu ovog zakona. Predlog zakona Vlada je uputila Narodnoj skupštini 30. decembra 2013. godine i isti je povučen nakon formiranja nove Vlade 2014. godine.

Koje će se mere tokom primene zakona preduzeti da bi se ostvarilo ono što se donošenjem zakona namerava?

Utvrđena je obaveza da Vlada propiše visinu taksi, obveznike plaćanja, kao i način plaćanja takse u vezi sa sprovođenjem ovog zakona. Predlagač visine taksi je Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine. Do donošenja ovog propisa primenjivaće se Odluka o kriterijumima, načinu obračuna visine i plaćanja naknade za proveru podataka iz Dosijea o hemikalijama, visini naknada za procenu i proveru podataka o hemikalijama i izdavanje dozvola za obavljanje delatnosti prometa i dozvole za korišćenje naročito opasnih hemikalija ("Službeni glasnik RS", br. 3/11, 25/11, 55/11 i 5/12). 

Izvor: Press služba Narodne skupštine Republike Srbije, 02.02.2015.