Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O POREZIMA NA IMOVINU: Istekao je rok do kada su gradovi i opštine morali da odluče po kojoj stopi će obračunavati porez na imovinu za 2017. godinu. U većini lokalnih samouprava skočila je prosečna cena kvadrata koja je osnovica za obračun poreza. Tamo gde je to izrazitije, lokalne samouprave su donele dodatne odluke, te građani i privreda ne treba da očekuju znatniji rast poreskog zaduženja


Istekao je rok do kada su gradovi i opštine morali da odluče po kojoj stopi će obračunavati porez na imovinu za 2017. godinu. Uglavnom zbog novogradnje, u većini lokalnih samouprava skočila je prosečna cena kvadrata koja je osnovica za obračun poreza. Tamo gde je to izrazitije, lokalne samouprave su donele dodatne odluke, tako da građani i privreda ne treba da očekuju znatniji rast poreskog zaduženja.

Po broju novih i skupljih kvadrata prednjači prestonica, pa su gradski čelnici našli model da ograniče rast poreza.

"U onim zonama gde će doći do pojeftinjenja, pojeftinjenje će odrediti tržište, tamo gde će doći do povećanja naplate tog poreza, biće ograničeno na maksimum do dva odsto", kaže Nikola Nikodeijević, predsednik Skupštine Grada Beograda.

Tako bi za stan od 50 kvadrata u drugoj zoni, star 20 godina, porez bio 10.700 din, umesto ovogodišnjih 10.200, ali zbog ograničenja koje je uveo Grad, vlasnik će platiti 10.400 dinara.

Ovoga puta u odlukama lokalnih vlasti nije bilo znatnijih izmena zona, a ni poreske stope jer su mnogi već stigli do zakonskog maksimuma.

Najznačajniju olakšicu dobili su poljoprivrednici iz 52 jagodinska sela, koje su lokalne vlasti oslobodile plaćanja poreza. Većina gradova se trudi da dobru naplatu u prethodnom periodu, što bolje iskoristi.

Dragan Vukašinović iz Uprave prihoda u Zaječaru kaže da su građanima, poreskim obveznicima omogućili proveru zaduženja onlajn, a deo novca je iskorišćen za obuku zaposlenih za rad sa gluvonemim osobama.

"Što se tiče ovog ozakonjenja i posle popisa svih nelegalnih objekata, a mi smo u tom poslom pri kraju, da će objekti ući u bazu podataka naše lokalne poreske administracije i da će to u sledećoj godini povećati taj naš izvorni prihod", kaže Nenad Beserovac, predsednik Opštine Bogatić.

Da mogućnosti za bolju naplatu još ima tvrde i u organizaciji koja je, uz pomoć Švajcarske i Nemačke, finansirala popis imovine u 13 opština jugoistočne Srbije, neke od njih udvostručile su prihod od tog poreza.

"Švajcarska agencija za razvoj i saradnju planira da to proširi na 50 lokalnih samouprava u Srbiji. Kada će se oni dogovoriti to još nije izvesno, ideja je da taj projekat krene na proleće", kaže Aleksander Grunauer iz GIZ-a.

Prema proceni nadležnog Ministarstva, za polovinu nelegalnih objekata vlasnici porez već plaćaju a ozakonjenjem i druge polovine, samo u kase 50 opština, slilo bi se 6,5 milijardi dinara više.

Izvor: Vebsajt RTS, Olivera Petrović Stojančić, 30.11.2016.
Naslov: Redakcija