Email Print

NACRT ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU NIJE USKLAĐENA SA TIM ODREDBAMA SPORAZUMA O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU: PREDLOG DA STRANCI DO 2025. GODINE NE MOGU KUPOVATI ZEMLJIŠTE


Srbija planira da zatraži da se period tokom koga stranci ne mogu kupovati poljoprivredno zemljište produži na još osam godina po isteku četiri godine primene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), rečeno je portalu EurAktiv Srbija u Ministarstvu poljoprivrede.

U tom ministarstvu navode da će na interesovanje stranaca za kupovinu zemljišta uticati više faktora poput političke stabilnosti, cene zemljišta i subvencija. Ocenjuju da će strance, ako im bude omogućena kupovina zemljišta, najviše zanimati ukrupnjene parcele sa razvijenom infrastrukturom.

U Ministarstvu poljoprivrede navode da se razmatraju mere ograničenja vlasništva poljoprivrednog zemljišta i da su u toku pripreme za razgovor sa Briselom kako bi se produžio rok tokom koga stranci ne mogu kupiti poljoprivredno zemljište.

"Tačnije, pokrenuli smo inicijativu da Srbija, kao i naše kolege iz Hrvatske, podnese zahtev da osam godina posle isteka četvorogodišnje primene SSP-a stranci ne mogu da kupuju poljoprivredno zemljište u Srbiji", navodi se u pisnom odgovoru koje je EurAktivu dostavilo Ministarstvo poljoprivrede.

Ranije je bilo saopšteno da je pokrenuta inicijativu da Srbija podnese zahtev da osam godina nakon ulaska u EU stranci ne mogu da kupuju poljoprivredno zemljište u Srbiji.

SSP-om je predviđeno da Srbija u roku od četiri godine od stupanja na snagu tog sporazuma omogući državljanima EU da stiču pravo svojine na nepokrentosti, uključujući poljoprivredno zemljište. Taj rok počinje da teče 1. septembra, kada na snagu stupa S S P.

Srbija u naredne četiri godine treba da tome prilagodi zakonodavstvo, a u Ministarstvu navode da radna verzija novog Nacrta zakona o poljoprivrednom zemljištu nije usklađena sa tim odredbama S S P-a.

U Ministarstvu poljoprivede navode da i sada postoji interesovanje stranaca za kupovinu poljoprivrednog zemljišta i ocenjuju da će, ukoliko im to bude omogućeno, kupovina zemljišta zavisiti od više faktora.

Kao ključne faktore navode političku stabilnost, cenu poljoprivrednog zemljišta i mogućnosti korišćenja podsticaja i subvencija. Bitnu ulogu će imati i ograničenja u vezi sa zaštitom životne sredine, kvalitet poljoprivrednog zemljišta, površina i razvijenost infrastrukture, što uključujue putnu mrežu, sistem navodnjavanja i odvodnjavanja, zaštitu od erozije i drugo.

"Svakako, interesovanje će biti veće za ukrupnjene parcele sa izgrađenom infrastrukturom", rečeno je EurAktivu u Ministarstvu poljoprivrede.

Cena poljoprivrednog zemljišta će pre svega zavisiti od ponude i tražnje, poreske politike, ali i mogućnosti da vlasnik zemljišta ostvari dobit, navode u tom ministarstvu.To znači, kako objašnjavaju, da će posebno biti važna cena poljoprivrednih proizvoda ili mogućnost da se u relativno kratkom vremenskom periodu promeni namena zemljišta.

Cena poljoprivrednog zemljišta u Srbiji viša je u odnosu na Rumuniju, Bugarsku, Mađarsku, Hrvatsku, pa i na većinu zemalja centralne Evrope, navodi se u pisanom odgovoru Ministarstva poljoprivrede.

Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, strani građani i firme sada ne mogu imati vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem u Srbiji, a poljoprivredno zemljište u državnoj svojini se "ne može otuđivati".

Strani državljani u Srbiji uglavnom stiču pravo korišćenja poljoprivrednog zemljišta u društvenoj svojini koja su koristila društvena preduzeća, a u postupku privatizacije prodat je njihov kapital.

Međutim, ne postoje zvanični podaci koliko je zemlje koje stranci mogu koristiti kroz privatizovane firme.

U naredne četiri godine, počev od 1. septembra, Srbija treba da postepeno uskladi svoje zakonodavstvo kako bi državljanima EU osigurala isti tretman kao i svojim državljanima kada je reč o pravu svojne na nepokretnosti.

Takođe, po stupanju na snagu SSP društva kćeri firmi iz EU imaće pravo sticanja svojinskih prava na nepokretosti kao i sprska privredna društva, kao i prava na korišćenje javnih dobara kada su ona potrebna za obavljanje njihove privredne delatnosti.

Pošto na snagu stupi SSP, državljani Srbije mogu da u zemljama EU u kojima ne postoje ograničenja za to, poseduju poljoprivredno zemljište.

Pitanja svojine građana i preduzeća regulisana su u delu Sporazuma koji se odnosi na poslovno nastanjivanje, kretanje radnika i kapitala i pružanje usluga (Naslov V, poglavlja II i IV), odnosno članovima 53 i 63 SSP.

Izvor: EurActiv.rs, 31.8.2013.