Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ZAŠTITI UZBUNJIVAČA: Stručna lica navode da je postupak "spoljašnjeg uzbunjivanja", koji je predviđen Zakonom, problematičan i da bi trebalo da bude bolje uređen. Posebno osetljive situacije su kada ovaj Zakon dolazi u dodir sa drugim zakonima, posebno kada je u pitanju Zakon o tajnosti podataka


Zakon o zaštiti uzbunjivača ("Sl. glasnik RS", br. 128/2014 - dalje: Zakon) jedan je od boljih zakona koje Srbija ima, ali su pojedine odredbe kontradiktorne, nerazumljive, pa bi u nekim segmentima ovaj propis trebalo da bude određeniji, ocenjeno je na okruglom stolu "Zakon o zaštiti uzbunjivača - norme i rezultati primene".

Programski direktor Transparentnost Srbija, Nemanja Nenadić, rekao je da su posebno osetljive situacije kada ovaj Zakon "dolazi u dodir sa drugim zakonima", posebno kada je u pitanju Zakon o tajnosti podataka ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009).

Glavno pitanje je da li će osoba koja iznese u javnost podatak o nekoj nezakonitoj radnji, potencijalnoj velikoj šteti za državu i građane, uživati zaštitu ako je istovremeno taj podatak ili dokument označen nekim stepenom tajnosti.

"Potencijalni uzbunjivač se nalazi na vrlo klizavom terenu. Može da obelodani podatak i da tvrdi da je cilj označavanja tajnosti bio da se sakrije neka zloupotreba, ali ako to učini izlaže sebe krivičnoj odgovornosti, a u nekim slučajevima ne uživa zaštitu na osnovu Zakona o zaštiti uzbunjivača", istakao je Nenadić.

Nenadić je podsetio da je Zakon usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srbije krajem 2014. godine, a počeo je da se primenjuje 5. juna 2015. godine.

On je rekao da je strah od posledica glavni razlog što građani ne prijavljuju korupciju i zbog toga je potrebna efikasna zaštita uzbunjivača.

Nenadić je rekao da se građani suočavaju i sa manjkom poverenja u to da će slučaj biti rešen, da će sistem funkcionisati i da će njihovo prijavljivanje imati koristan efekat.

On je rekao i da građani ne znaju kome da se obrate i zato ne prijavljuju korupciju.

U Transparentnosti Srbija navode da je pitanje da li se zaštita pruža i kada je informacija koju dostavlja uzbunjivač bila od ranije poznata.

Oni ukazuju na to da bi zaštita trebalo da bude sveobuhvatna, bez obzira na to ko je uzbunjivač, kao i da bi uzbunjivači trebalo da budu ne samo zaštićeni, već i nagrađeni.

Sudija Vrhovnog kasacionog suda Snežana Andrejević je ocenila da je postupak "spoljašnjeg uzbunjivanja", koji je predviđen Zakonom, problematičan i da bi trebalo da bude bolje uređen.

Ona je rekla da građani, da bi znali kako će da zaštite svoja prava kao uzbunjivači, ne mogu da prođu obuku koju su prošle sudije i zato bi Zakon, u nekim segmentima, trebalo da bude određeniji.

Andrejević je rekla da ne postoji nijedna država na svetu u kojoj je dozvoljeno obelodanjivanje javnosti tajnih podataka i navela da Zakon o zaštiti uzbunjivača ne bi trebalo da uređuje tajnost podataka, već bi ta oblast trebalo sveobuhvatno da bude rešena posebnim zakonom.

Izvor: Vebsajt Danas, 28.02.2017.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija