Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

USTAVNI SUD JE ČETVRTA GRANA VLASTI


Paušalno ocenjivanje rada Ustavnog suda ne doprinosi uspostavljanju Ustavnog suda kao autoritativne institucije, koju mnogi smatraju ne samo četvrtom granom vlasti nego i onom koja je iznad ostalih, političkih vlasti, kaže za Danas Vladan Petrov, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu.

  • Da li postoji politički pritisak na Ustavni sud Srbije (USS)?

- USS, po definiciji, rešava sporove koji, manje ili više, imaju izraženu političku dimenziju. To posebno važi za sporove o oceni ustavnosti značajnih zakona ili pravnih akata koji u poretku države ne proizvode samo pravne nego i političke posledice. Takve odluke su, recimo, bile one koje su se odnosile na Statut Autonomne Pokrajine Vojvodine ili uredbe za izvršavanje takozvanih briselskih sporazuma. Međutim, nije ključno da li ima ili nema političkog pritiska - jer on postoji i mnogim razvijenijim državama - nego da li USS ima otpornu moć prema svim vrstama pritisaka. Dakle, pitanje je u kojoj meri je sud zaista sposoban i spreman da odlučuje kao autoritativni čuvar Ustava. Naglašavam jedan uslov koji Ustav određuje za izbor sudija USS, a to je da sudija - osim što mora da ima najmanje 40 godina starosti i najmanje 15 godina iskustva u pravnoj struci - mora da bude istaknuti pravnik.

  • Imajući to u vidu, da li je aktuelni sastav suda dobar?

- Aktuelni sastav je formalno sastavljen od istaknutih pravnika, premda ne bih rekao da sve sudije suštinski ispunjavaju ovaj uslov. Među njima ima onih koji su, u svom dosadašnjem angažmanu i u svojim izdvojenim mišljenjima, u vrlo teškim slučajevima pokazali da zaslužuju epitet istaknutog pravnika. Ali, među njima ima i onih koji razmišljaju kao „obični“ ljudi. A sudija USS ne može biti „običan“ čovek, niti „običan“ pravnik.

  • Dakle, najvažniji je integritet sudija?

- Ako su sudije ljudi od integriteta - profesionalnog i ljudskog - oni će se odupreti pritiscima. Ustavni sud mora biti „tvrđava pravničke aristokratije“ od koje se ovi pritisci odbijaju.

  • Da, ali pre nekoliko dana je ministar pravde tražio da se USS oglasi nenadležnim za Briselski sporazum. Nije li to politički pritisak?

- Ministar pravde to može javno da kaže. Drugo pitanje je koliko je to politički mudro. Međutim, sudije USS nemaju pravo da postupaju prema „uputstvu“ ministra pravde.

  • A da li je USS određene odluke doneo u nekim prelomnim političkim momentima, kao u slučaju ocene ustavnosti Statuta AP Vojvodine?

- Ta odluka je doneta kada je to pitanje bilo sasvim zrelo za odlučivanje. S druge strane, na donošenje odluke se čekalo oko četiri godine. To nije dobro za sud koji tek stvara autoritet.

  • Na odluku o oceni ustavnosti delova Zakona o BIA čekalo se deset godina...

- Ima objektivnih momenata koji su uticali na produženje ovog postupka, ali, u svakom slučaju, nedopustivo je tako dugo čekanje na odluku, jer je reč o zakonu koji potencijalno ugrožava jedno od najznačajnijih ličnih prava - pravo na zaštitu privatnosti. Kad je reč o radu Ustavnog suda, važne su dve stvari: kako je odlučio i kada je odlučio. Kasno donošenje ispravne odluke može da obezvredi i čitavu odluku. Kao primer dugog trajanja postupka koji nije okončan meritornom odlukom naveo bih postupak za zabranu SDA Sulejmana Ugljanina pokrenut 1991. godine, a obustavljen 2008, jer je USS utvrdio da ne postoje procesne pretpostavke za odlučivanje.

  • Je li to najduži postupak pred USS?

- Ne mogu da garantujem, ali je sigurno jedan od najdužih. Ovo je jedan od najboljih primera koliko je bitan vremenski efekat donošenja odluke. Da je Ustavni sud tada odlučivao, ta stranka bi možda bila zabranjena, ali ona je u međuvremenu postala ozbiljna parlamentarna stranka i prestali su da postoje uslovi da sud o tome odlučuje. U potpunosti je, dakle, obesmišljen zahtev javnog tužioca za pokretanje postupka.

  • Kazali ste da USS tek stvara autoritet. Na koji način?

- Najkraće rečeno, ispravnim i pravovremenim odlučivanjem, čak i u sporovima sa izrazito političkom dimenzijom. Izreke odluka treba da budu praćene kvalitetnim obrazloženjem, kojim se Ustavni sud „legitimiše“ kao organ koji daje jasne smernice na putu izgradnje vladavine prava. Ustavnopravna nauka, takođe, ima zadatak da podstiče i opominje Ustavni sud. Valjalo bi i temeljno preispitati i, u dogledno vreme, izmeniti odredbe Ustava koje se odnose na Ustavni sud, jer sadrže ozbiljne slabosti. Najzad, od značaja je i ustavna kultura u kojoj su Ustav i ustavna država najviše vrednosti.

  • Kakav nam USS treba u budućnosti?

- Ustavni sud treba da bude „četvrta“ grana vlasti, efikasna kao dobra vlada, racionalna kao idealni parlament, pravno potkovana kao najviši sud. U svakom slučaju, institucija u čijem radu objektivno pravo mora da odnosi pobedu nad dnevnom politikom. Ideal, na kome treba istrajavati...

Izvor: http://www.danas.rs, Boban Karović