Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ODRŽAN SKUP "EKONOMSKI KRITERIJUMI ZA ČLANSTVO": OSNOVNI EKONOMSKI KRITERIJUMI ZA čLANSTVO SRBIJE U EU SU USPOSTAVLJANJE FUNKCIONALNE TRżIšNE EKONOMIJE I JAčANJE KAPACITETA ZA SUOčAVANJE SA KONKURENCIJOM NA EU TRżIšTU


Srbija je poslednjih godina, u ekonomskom smislu, ostvatila napredak, ali još ostaju problemi poput visokog učešća sive zone od 30 odsto, nedovršene privatizacije, reforme javne administracije, na kojima Srbija mora da radi, poručio ješef sektora za EU integracije Delegacije EU u Srbiji Frejk Janmat.

Kada je reč o ekonomskim kriterijumima za članstvo Srbije u EU, dva osnovna su, kako je naveo, uspostavljanje funkcionalne tržišne ekonomije i jačanje kapaciteta za suočavanje sa konkurencijom na EU tržištu.

Janmat je, na skupu "Ekonomski kriterijumi za članstvo" rekao da je Srbija već integrisana u Uniju kada je reč o ekonomiji, jer gotovo dve trećine izvoza i uvoza obavlja upravo sa zemljama EU, dok je nivo evropskih investicija u Srbiji dostigao 75 odsto.

Kada je reč o makroekonomskoj slici, u poslednje dve godine je, kako je rekao, primetan napredak Srbije. Dokaz za to je što je u 2015. godini umesto prognoziranog pada, ostvaren rast BDP-a od 0,8 odsto..

Janmat je podsetio da je u poslednjem izveštaju o napretku Srbije navedeno da se u ovoj godini očekuje rast od 1,6 odsto, a ujedno je pohvalio i napredak u vidu smanjivanja deficita i budžeta i tekućeg računa.

"Primetno je da se izvoz Srbije u EU i konkurentnost povećavaju. Takođe, stopa nezaposlenosti se smanjuje, iako je još na visokom nivou 17 odsto, a i inflacija ostaje niska. To je sve pozitivno", rekao je Janmat.

On je rekao da je veoma pozitivno smanjenje deficita budžeta na nivno od 3,8 odsto BDP-a, i ukazao da u zimskim prognozama rezerve postoje samo vezano za fiskalnu politiku u budućnosti i to što je predviđeni deficit budžeta za ovu i narednu godinu na gotovo istom nivou od 3,7 odsto BDP-a.

"Tu smo pozvali Vladu da bude ambicioznija, jer uz deficit na ovom nivou javni dug Srbije neće krenuti silaznim putem", rekao je Janmat.

Kada je reč o velikom broju državnih preduzeća u Srbiji, Janmat je rekao da EU nema pravilo koje kaže da sva ona moraju da budu privatizovana, jer i u Uniji postoje državne firme, ali je u Srbiji njihov broj i uticaj koji imaju na ekonomiju i dalje visok u poređenju sa drugim zemljama. On je izrazio zadovoljstvo što je smanjen iznos državnih subvencija.

"Cenimo trud Vlade da odustane od subvencija državnim preduzećima, da ih restrukturira, proda ona koja može, a voleli bi da vidimo više fokusiran pristup na tome", rekao je on.

Kada je reč o bankama, one su dobro kapitalizovane, u stanju su da se nose sa šokovima u sistemu, ali, kako je primetio, slaba je kreditna aktivnost što usporava kreditni rast poslednjih godina.

Janmat je podsetio da je u Srbiji nivo nenaplativih kredita od preko 20 odsto ukupnih pozajmica veoma visok, ali je pozdravio to što je Vlada prošle godine usvojila Strategijuza rešavanje problematičnih kredita ("Sl. glasnik RS", br. 72/2015) kako bi rešila ovaj problem.

On je ukazao i na potrebu unapređenja kvalitet obrazovanja, kako bi se ono prilagodilo potrebama privrede.

Janmat je takođe primetio da formalna ekonomija i firme koje su registrovane u APR-u i plaćaju porez imaju nefer konkurenciju od onih koje nisu registrovane i rade u sivoj zoni.

"Procene su da je oko 30 odsto cele ekonomije aktivno u sivoj zoni, koje ne samo da ne plaćaju porez, nego ih ni inspekcije ne kontrolišu", rekao je Janmat.

Na pitanje da li je pristupanje Svetskoj trgovinskoj organizaciji uslov za ulazak u EU, on je naveo da jeste i da bi to trebalo da bude prioritet Vlade nakon izbora, kako zbog pozitivne poruke koja se time šalje, tako i zbog toga što se ubrzanjem pristupa smanjuje rizik od dodatnih zahteva koje mogu da postave zemlje članice STO tokom pristupanja.

U pogledu zakona glavni zahtev za Srbiju za pristupanje STO je izmena Zakona o genetički modifikovanim organizmima ("Sl. glasnik RS", br. 41/2009), naveo je Janmat, dodajući da to ne donosi rizik jer EU ima visoke standarde za dozvolu i obeležavanje GM proizvoda i sledljivost porekla proizvoda na tržištu.

Olivera Vitorović iz Kancelarije za Evropske integracije Vlade Republike Srbije navela je da 35 pregovaračkih poglavlja ne znače da možemo zaboraviti ekonomske kriterijume.

"Iako nema nijednog poglavlja koje se baš tako zove, ekonomski kriterijumi se praktično spominju svuda pomalo, a bez postizanja standarda u svim poglavljima ne možemo postati članica EU. Sve su oblasti isprepletane na ovaj ili onaj način", rekla je Vitorović.

Izvor: Vebsajt Tanjug i RTV, 30.03.2016.
Naslov: Redakcija