Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

RADNI TEKST IZMENA USTAVA RS: Udruženje sudijskih i tužilačkih pomoćnika traži da Ministarstvu pravde izađe sa detaljima oko načina izrade nacrta, Advokatska komora Vojvodine nezadovoljna izmenama


Udruženje sudijskih i tužilačkih pomoćnika je podnelo je pet zahteva za informacije od javnog značaja Ministarstvu pravde u vezi sa Radnim tekstom amandmana Ministarstva pravde na Ustav Republike Srbije u delu koji se odnosi na pravosuđe.

Naime, Udruženje sudijskih i tužilačkih pomoćnika postavilo je Ministarstvu pravde pet pitanja i to:

- ko je činio sastav radne grupe koja je izradila Radni tekst izmena Ustava u oblasti pravosuđa,

- da li postoji odluka o formiranju te radne grupe i ukoliko postoji ko je odluku doneo,

- da li su vođeni zapisnici o radu Radne grupe,

- na koji način je bivši član i stalni ekspert Venecijanske komisije Džejms Hamilton učestvovao u radu Radne grupe Ministarstva pravde koja je izradila Radni tekst izmena Ustava, te

- da li je isti davao sugestije, u kom pravcu i da li su te sugestije zabeležene u zapisnicima o radu

Kako navode u Udruženju oni smatraju da su odgovori na ova pitanja u interesu pravosudne struke, ali i građana Republike Srbije.

- U interesu je kako bi ljudi imali uvid u biografije ljudi i njihove reference koji su direktno učestvovali u pripremi nacrta za najviši pravni akt jedne zemlje, a posebno na koji je način navedena radna grupa formirana - navodi se u saopštenju Udruženja.

Kako stoji u njihovom saopštenju ni nakon 20 dana od podnošenja zahteva za pristup informacijama od javnog značaja oni nisu dobili odgovor od Ministarstva pravde vezano za sedam pitanja među kojima se nalaze i pitanja vezana za Pravosudnu akademiju.

- Kako tražene informacije nisu dostavljene u zakonom propisanom roku, USTP je zatražilo hitan odgovor od Poverenika za informacije od javnog značaja - zaključuje se u saopštenju.

Advokatska komora Vojvodine povodom predloženih amandmana na Ustav RS, izjašnjava se u skladu sa već iznetim primedbama u toku javne rasprave koja se odvijala u toku cele jeseni 2017. godine na šest okruglih stolova u organizaciji Ministarstva pravde i Kancelarije za civilno društvo.

Ukoliko je intencija predlagača bila da izmeni Ustav RS u skladu sa primedbama Venecijanske komisije, u tome se stiglo do određene mere, za koju se može reći da se nalazi na pola puta do zadatog. Eliminacija uticaja politike na izbor sudija u kontekstu ispunjenja savremenih standarda, desila se samo u pokušaju, a sa nerealnim očekivanjem da Venecijanska komisija predložene izmene protumači kao napredak ka samostalnosti i nezavisnosti sudstva.

Advokatura ima poseban interes da se izmenama Ustava RS obezbede pretpostavke za pravično suđenje. Da bi se pravično suđenje obezbedilo, neodvojivi deo ovakvog postulata je i način izbora i razrešenja sudija, jer se na taj način direktno utiče na nezavisnost sudstva.

Smatramo da se predloženim amandmanima ne izlazi u susret gore postavljenim zahtevima. Transfer izbora sudija sa Narodne skupštine na VSS je dobro rešenje koje na žalost nije izvedeno do kraja, kako bi se obezbedila istinska zaštita od uticaja politike. Da je namera bila eliminisanje uticaja politike na izbor sudija, sastav VSS ne bi imao polovinu članova koje bira Narodna skupština RS, a iz čijeg sastava se bira predsednik VSS koji ima "zlatni glas". Time je proces izbora sudija postao još netransparentniji, jer neće biti praćen od strane javnosti.

Uvedene su kategorije koje nisu tipične za ustavnu materiju, kao što su Institucije za obuku u pravosuđu. U amandmanima se ne govori decidirano o Pravosudnoj akademiji, ali pretpostavka je da će to biti uređeno Ustavnim zakonom za sprovođenje amandmana.

Advokatura ima ozbiljnu primedbu što je predstavnik advokature izostavljen kao član VSS. Smatramo da se time gubi transparentnost u izborima sudija, pored zamerke na pretežni deo nedefinisanih "istaknutih pravnika" u sastavu VSS.

Ono što je takođe neprihvatljivo za advokaturu je predviđanje donošenja Zakona koji će rešiti probleme sudske prakse. Stručnjaci iz oblasti prava ne mogu da prihvate ovu blankentu normu jer je materija od izuzetnog značaja za sve, kako stručnjake tako i građane ove zemlje. Zakon o ujednačavanju sudske prakse je morao biti ponuđen makar u Nacrtu, kako bi se upoznali sa namerom zakonodavca pre prihvatanja predloženih amandmana.

Zahtevamo da se pitanje izbora sudija za Osnovne sudove reši na zadovoljavajući način, a to znači da se pre postavljanja novih kriterijuma nađe rešenje za sve sudijske i tužilačke pomoćnike koji nose najveći teret u sudovima i tužilaštvima.

U toku javne rasprave isticali smo potrebu da se advokatura definiše kao deo pravosudnog sistema RS, ali ovoj našoj primedbi se nije izašlo u susret.

Advokatura će učestvovati u najavljenoj javnoj raspravi sa još jednom primedbom, a to je da je rok za sprovođenje javne rasprave izuzetno kratak, jer je tekst amandmana na žalost tek sada izašao pred javnost.

Izvor: Vebsajt Blic i Advokatska komora Vojvodine, 30.01.2018.
Naslov: Redakcija